
Rad analizira pojam ekološkoga obraćenja kao načina prijelaza od nauka crkvenoga učiteljstva prema provedivim djelovanjima. Polazeći od integralne ekologije u Laudato si’ i urgentnoga tona Laudate Deum, razmatra pitanje javne prevodivosti pojma u postsekularnom okviru (Habermas) njegove operacionalizacije “pedagogiju malih koraka” (Kayra). Studija slučaja Pokreta za ekološko obraćenje u Bosni i Hercegovini pokazuje kako se kroz hibridna savezništva civilnih i religijskih čimbenika ekološko obraćenje prevodi u ponovljive formate djelovanja i kriterije provjerljivosti.
In 1991, French philosopher Bruno Latour published his work titled, We Have Never Been Modern, and in 1993 it was translated into English. Latour defined herein the concept of modernity and characterized it by dichotomy. According to Latour, the dichotomic narratives and divisions such as nature versus society, human versus non–human, and scientific versus non–scientific are not actual but rather illusory. By claiming such narratives to be illusory, Latour concludes that humanity as a collective has never achieved modernity. Regardless of whether Latour’s claim is valid or not, it is very meaningful, not only because it is a bold statement, but also because a critical and thorough examination of his claim will yield further intellectual findings, while opening more possibilities for potential questions and investigation. By examining Latour’s We Have Never Been Modern, the author argues that the origin of Latour’s project is rooted in his perception of crises, and that such perception leads Latour to a positionality of neutrality.
Na temelju arhivskih izvora, relevantne literature, onodobnoga tiska i sjećanja preživjelih, autorice istražuju djelovanje majke M. Amadeje Pavlović u spašavanju Zdenke Bienenstock te trudnica i djece iz sabirnoga logora u \akovu tijekom Drugoga svjetskoga rata. Cilj je analizirati aktivni otpor dehumanizaciji, prepoznajući u njemu moralnu odgovornost pojedinca i autentično svjedočanstvo evanđeoske ljubavi u izazovnim ratnim vremenima. Metodološki se rad oslanja na etičku analizu postupaka majke M. Amadeje u očuvanju ljudskoga dostojanstva usred ratnih strahota.
Rad analizira povezanost diskursa samopomoći i new age duhovnosti te prisutnost persuazivnih strategija na četiri najpopularnija kanala samopomoći na hrvatskom jeziku na portalu YouTube. Metodološki pristup kombinira strojnu analizu prirodnoga jezika s kvalitativnom analizom sadržaja prema Cialdinijevim načelima persuazije. Rezultati potvrđuju njihovu međusobnu povezanost, interpretiranu u okviru neoliberalnoga individualizma i komodifikacije duhovnosti, kao i prisutnost raznovrsnih persuazivnih strategija.
Smrt na naslovnici najčitanijih hrvatskih dnevnih novina 24sata prikazana je kao spektakl: vijest postaje vrijedna tek u matrici ubojstva, nesreće, tragedije ili katastrofe, što se koristi za monetizaciju. U radu se metodom kvalitativne analize diskursa istražuju ključne retoričke i diskursivne strategije prikaza smrti. Rezultati pokazuju da se o smrti izvješćuje multimodalno, riječima, fotografijama, ilustracijama i konceptualizacijom prostora članka, u oprekama gore–dolje i crno–bijelo. Figurativnost naslova uključuje osobito metaforiku borbe, nužnosti i strukture, što se prepleće s činjeničnim sadržajem tekstova, kao i hiperbolizaciju te brojne epitete, uz očiti izostanak bilo kakve konceptualizacije zagrobnoga života. Smrt je predočena kao granica onkraj koje nema ničega.