
Za očuvanje sigurnosti država članica schengenskog područja posebno su važ͏ni mehanizmi ͏koji osiguravaju nadzor i sigurnost vanjskih g͏ranica Euro͏pske u͏nije. Kao dio europskog „paketa pametnih granica“, u radu se predstavljaju dva nova tehnološka rješenja – Sustav ulaska/izlaska (engl. Entry/Exit System – EES)2 i Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (engl. European Travel Information and Authorisation System – ETIAS). EES je novi sustav koji će zamijeniti otiskivanje klasičnih pečata na području Schengena. Istaknute su njegove prednosti, područje primjene, ciljevi te podaci koji se u njemu bilježe. EES će donijeti važan iskorak u smjeru modernizacije upravljanja vanjskim granicama EU-a jer će omogućiti precizno praćenje ulazaka – kao i odbijanje ulazaka – te izlazaka iz država članica, identifikaciju osoba koje prekrše razdoblje slobodnog boravka te poboljšati borbu protiv prijevara i krađa identiteta zbog obveze prikupljanja biometrijskih podataka. Pojašnjavaju se funkcioniranje ETIAS-a, njegovi ciljevi, prednosti, postupak prijave i dr., ali i neka sporna pitanja koja se pojavljuju u sklopu njegove primjene i automatizirane obrade podataka. EES i ETIAS dio su sveobuhvatnog paketa interoperabilnosti EU informacijskih sustava, stoga će se u radu analizirati ciljevi interoperabilnosti, koncept nastanka i utjecaj na temeljna prava pojedinca te zaštitu osobnih podataka.
U radu koncipiranom kao studija slučaja autor problematizira ulogu Edwarda Snowdena u kontekstu otkrića o masovnom nadzoru u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) te pokušava razjasniti utjecaj navedenih otkrića na proceduralno-institucionalne i etičke dimenzije zaštite osobnih podataka, sigurnosno-obavještajne prakse u domeni prikupljanja i obrade osobnih podataka te ulogu medija u demokratskim društvima kroz optiku koncepta građanskog nadzora nad radom sigurnosno-obavještajnih službi i prava na pristup informacijama. Metodološki okvir istraživanja temelji se na studiji slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja relevantnih znanstvenostručnih radova te zakonodavnih i medijskih izvora. Otkrića o masovnom nadzoru Nacionalne sigurnosne agencije (National Security Agency – NSA), sigurnosne službe koja se bavi primarno tehničkim prikupljanjem podataka putem signala komunikacijske i nekomunikacijske prirode, dovela su do snažne reakcije prvotno medija i cjelokupne američke i svjetske javnosti, a potom i same državne administracije te rukovodstva sigurnosno-obavještajnih službi. Reakcija državnog aparata na navedene događaje bila je dvojaka. Osim progona Snowdena i pokušaja da se umanji vrijednost njegovih otkrića kako bi se zaštitili NSA i cjelokupni američki sigurnosno-obavještajni sustav, rukovodstvo sigurnosno-obavještajnog sustava moralo se suočiti s reformama i novim paradigmama u pogledu odnosa demokracije, poštovanja ljudskih prava i osobnih sloboda te ostvarenja nacionalne sigurnosti.
This paper presents a systematic overview and analysis of all known cases to date involving the use of electric stun devices (ESDs) as a police use-of-force instrument in the Republic of Croatia. The primary aim is to evaluate the legality, justification, and effectiveness of this measure and to formulate relevant recommendations. The study comprises ten cases involving members of specialised police units recorded between 2010 and 2021. The analytical framework is structured around five categories. The first category pertains to an individual against whom the ESD was deployed; the second examines the circumstances surrounding the use of ESDs; the third analyses the manner of ESD deployment; the fourth addresses injuries sustained by police officers during the intervention, as well as injuries incurred by individuals subjected to ESD use; and the fifth evaluates the legitimacy of its application, specifically compliance with applicable legislation, guidelines, and operational protocols. The findings indicate that, in all examined cases, the use of ESDs was lawful and justified, with no injuries attributable to the devices themselves. Nevertheless, the analysis reveals normative deficiencies and ambiguities in their practical application. The paper concludes with recommendations for improving the existing legal framework and enhancing police practice.
This study examines the perceptions and attitudes of citizens in Sarajevo Canton regarding security, with particular emphasis on the factors shaping the subjective sense of (in)security. The research adopts a mixed-methods approach, primarily focused on quantitative analysis of survey data collected from a representative sample of Sarajevo Canton residents, complemented by limited qualitative insights to contextualise the findings. The results indicate pronounced polarisation in citizens' perceptions of security, with a substantial proportion of respondents expressing feelings of insecurity despite stable or declining official crime statistics. Significant differences in perceived security were identified across municipalities, confirming the strong influence of local urban and social contexts. Furthermore, a strong association was observed between lower trust in security institutions, particularly the police, and higher perceptions of insecurity. The findings also highlight the significant role of media narratives and citizens' immediate everyday experiences in shaping perceptions of security. The practical implications of these findings point to the need for developing integrated, locally tailored security policies that, in addition to crime prevention, emphasise strengthening institutional trust, improving the quality of the urban environment, and systematically monitoring perceptions of security. The results are consistent with findings from regional and European studies on subjective security and the "fear of crime," which underscore the weak correlation between objective crime indicators and citizens' perceptions of security, thereby giving this study broader scientific and comparative relevance.