Hum

Termin kulturne aproprijacije u postmodernoj teoriji razumijeva se kao normativna praksa koja oblikuje podrijetlo i identitet, istodobno zamišljajući i izmišljajući tradiciju. Kulturna politika posebno se bavi identificiranjem i kategorizacijom Andrićeva umjetničkog, književnog, kulturnog, političkog i ideološkog naslijeđa, čija kanonizacija ide paralelno s njegovim uklapanjem u određene identitetske okvire. Pitanje Čiji je Andrić? pritom postaje pitanje kulturnoga samoodređenja. Rad istražuje kako se modeli prisvajanja Andrićeva naslijeđa oblikuju, koje su njihove sličnosti i razlike te zašto se potreba za prisvajanjem javlja u epohi nepovjerljivoj prema kategoričkome razumijevanju identiteta. Semiotika, kao vrijednosno neutralan analitički instrument, omogućuje proučavanje materijalnih i nematerijalnih znakova, uključujući Andrićgrad, spomen-kuće, rodnu i radnu kuću, muzeje, spomenike i dokumente, koji istodobno potvrđuju pripadnost i impliciraju nepripadanje određenim kulturnim okvirima. Ključne riječi: kulturna aproprijacija; kulturno naslijeđe; materijalni i nematerijalni znakovi; identitet; semiotika kulture

Modern society is characterized by multiculturalism, depicted by different languages, ethnic and language minorities, different identities and social and cultural backgrounds. In this environment, cultural and language barriers also appear in everyday communication. The primary task of social work is to provide services that meet the needs of vulnerable groups, including deaf and hard-of-hearing people who mainly use sign language to communicate. They constitute a special minority group in addition to ethnic minorities and migrants. The topic of this paper is the impact of language barriers on social work, specifically in the work of social workers with speakers of language minorities (with special reference to deaf and hard-of-hearing people). In the current literature, this topic is underrepresented and there is a lack of detailed analyses of the impact of language barriers on the client-social worker relationship. Furthermore, language and cultural differences can affect the process of establishing a positive relationship between the user and the social worker. Despite the fact that social work is based on humanity and empathy, the question arises whether discrimination occurs in the work of social workers with speakers of language minorities and how it can be avoided. Drawing on recent literature, the paper examines the context of social work with language minorities and provides recommendations for improving communication in this field. Keywords: interpreters; language barriers; language minorities; social work

Brenton Harrison Tarrant počinio je teroristički napad 15. ožujka 2019. godine u Christchurchu na Novome Zelandu usmrtivši 51 osobu okupljenu na molitvi petkom u Al Noor džamiji i Islamskome centru Linwood. Objavljeni manifest stavlja u oči javnosti ideologiju koja dominira ekstremnom desnicom – Teoriju velike zamjene. Teorija počiva na pogrešnoj premisi o globalnoj zavjeri usmjerenoj protiv identiteta idealizirane (europske) nacije. Strah od gubitka egzistencije ili zamjene ima velik potencijal prerastanja u nasilni ekstremizam. Ovaj rad nastoji objasniti na koji način narativi koje plasira ekstremna desnica, pod krinkom slobode govora, hrane zagovornike distopijske Teorije zavjere i potiču mobilizaciju nasilja. Govor mržnje, iako često normaliziran u online prostoru, ima stvarne posljedice, a njegovo pravovremeno prepoznavanje i suzbijanje ključno je za prevenciju nasilja. Ključne riječi: Teorija velike zamjene; ekstremizam; ekstremna desnica; remigracija; radikalizacija

Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razlike u percipiranome vokalnom zamoru među različitim skupinama glasovnih profesionalaca (odgojitelji, učitelji, nastavnici, profesori srednjih škola i sveučilišni nastavnici). U istraživanju su sudjelovale 153 ispitanice zaposlene u odgojno-obrazovnome sustavu Republike Hrvatske. Za procjenu korišten je hrvatski Indeks vokalnoga zamora (VFI-C) koji obuhvaća tri dimenzije: umor pri korištenju glasa, fizičku nelagodu pri govoru i poboljšanje simptoma nakon odmora. Rezultati su pokazali da ne postoje statistički značajne razlike u vokalnome zamoru među zanimanjima, dok je fizička nelagoda bila značajno izraženija kod učitelja u odnosu na sveučilišne nastavnike. Nadalje, utvrđena je slaba, ali značajna pozitivna povezanost radnoga staža i vokalnoga zamora. Nalazi upućuju na potrebu sustavne edukacije i preventivnih glasovnih intervencija, osobito u ranim fazama karijere. Ključne riječi: Indeks vokalnoga zamora, glasovni profesionalci, odgojitelji, učitelji, nastavnici, profesori

Rad analizira strategije odnosa s javnošću u trima najvećim zagrebačkim gradskim kazalištima te njihovu ulogu u privlačenju i zadržavanju publike. Primijenjen je mješoviti istraživački pristup. Kvalitativni dio čine polustrukturirani intervjui s praktičarima odnosa s javnošću, a kvantitativni dio anketno istraživanje publike (N = 146). Nalazi pokazuju prevagu proaktivnih strategija odnosa s javnošću, uz varirajuću razinu profesionalizacije digitalnih kanala. Službene internetske stranice potvrđuju se kao primarni izvor informiranja, dok društvene mreže imaju bitnu, ali dopunsku ulogu. Publika očekuje veću integraciju kanala, višu razinu interaktivnosti i prilagodbu poruka dobnim i interesnim skupinama. Prepreke su ponajprije financijska ograničenja, manjak specijaliziranoga kadra za digitalnu komunikaciju i izostanak sustavna istraživanja publike te evaluacije učinaka. Zaključno, kazališta već ostvaruju pozitivne učinke proaktivnih strategija, no daljnji razvoj zahtijeva profesionalizaciju i integraciju digitalnih kanala, uvođenje standardiziranih mjernih instrumenata te razvoj interaktivnih i participativnih formata koji potiču dublji angažman i lojalnost publike. Ključne riječi: odnosi s javnošću u kulturi; kazališta; komunikacijske strategije; razvoj publike

Considering the importance of higher education for the development of all scientific disciplines, especially in the context of the higher education reform known as the “Bologna Reform”, it is surprising that there are no studies addressing classical philology in relation to higher education, and that this topic is generally not of interest to classical philologists. This paper analyzes the extent to which the fundamental elements of the reform influence the development of competencies in classical philologists, and thus classical philology as a whole, through two indicators: the level of regulation of the profession (using as an example the document Subject Benchmark Statement: Classics and Ancient History (including Byzantine Studies and Modern Greek)), and the method of monitoring the learning outcomes achievement (using as an example Latin Language and Roman Literature - undergraduate double-major study programme at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Mostar). The core documents of the Bologna Reform are the European Qualifications Framework (EQF), whose elements serve as prerequisites for regulating professions, and the Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area (ESG), which, among other things, define quality standards for higher education institutions and their study programmes across the entire European Higher Education Area (EHEA). Since the emphasis is placed on the competencies of future professionals – classical philologists, i.e., current students of classical philology – this analysis draws from the ESG only those standards that are related to student assessment and the monitoring of the defined learning outcomes achievement. Keywords: competencies of classical philologists, Bologna Reform, assessment standards, learning outcomes, Subject Benchmark Statement, University of Mostar

Ovaj rad istražuje povezanost suvremenoga menadžmenta, nakladništva i brendiranja sveučilišta, s posebnim fokusom na Sveučilište u Mostaru i njegovu nakladničku kuću PRESSUM. Cilj je istraživanja pružiti dublji uvid u nakladničke aktivnosti sveučilišta kao ključne alate za širenje znanja, promociju akademskoga identiteta i jačanje međunarodnoga ugleda. Korištena je kvalitativna metodologija, uključujući analizu relevantne literature, studiju slučaja Sveučilišta u Mostaru te pregled brojčanih podataka i statistika vezanih za nakladničku djelatnost. Rezultati istraživanja pokazuju kako Sveučilišna nakladnička kuća PRESSUM bitno pridonosi brendiranju Sveučilišta u Mostaru objavama raznolikih publikacija, uključujući knjige, časopise i zbornike radova. Njihov logotip, koji se nalazi na svim publikacijama, dodatno povezuje nakladničke aktivnosti s brendom Sveučilišta, čime se povećavaju prepoznatljivost i ugled institucije. Digitalizacija nakladništva putem platformi SUMPAUK i VIDRA povećava dostupnost znanstvenih radova, olakšava njihovu zaštitu te pridonosi međunarodnoj vidljivosti Sveučilišta. Časopisi u nakladi PRESSUM-a, posebno oni objavljeni na engleskome jeziku, povećavaju međunarodni doseg i podržavaju strateške ciljeve internacionalizacije Sveučilišta. Osim toga, internetski formati časopisa smanjuju troškove i omogućuju bržu diseminaciju znanstvenih radova, dok marketinške strategije prilagođene ciljanoj publici kroz format publikacije, cijene i promociju osiguravaju uspjeh na tržištu. Sve ove aktivnosti zajedno potvrđuju važnost nakladništva kao ključnoga alata za širenje znanja i jačanje akademskoga identiteta Sveučilišta u Mostaru. Rezultati potvrđuju važnost sveučilišnih nakladničkih kuća kao ključnih alata za širenje znanja, promociju intelektualnoga nasljeđa i brendiranje sveučilišta. Studija slučaja Sveučilišta u Mostaru pokazuje kako PRESSUM pridonosi vidljivosti i reputaciji Sveučilišta kroz raznolike publikacije i digitalne platforme. Nakladništvo je predstavljeno kao spoj kulturne i komercijalne djelatnosti koja oblikuje akademski identitet institucije. Ključne riječi: nakladništvo; PRESSUM; Sveučilište u Mostaru

Rad istražuje percepciju studenata o kreativnim pristupima u visokome obrazovanju, s posebnim naglaskom na ulogu kreativnih kompetencija nastavnika i suradnika u određivanju učinkovitosti tih pristupa. Istraživanje je provedeno na uzorku od 200 studenata iz šest različitih znanstvenih područja, koristeći kvantitativnu metodu s validiranim upitnicima. Rezultati pokazuju da postoji značajna pozitivna povezanost između studentske percepcije nastavničke i suradničke kreativnosti i njihove procjene učinkovitosti kreativnih pristupa u nastavi. Drugim riječima, studenti koji nastavnike doživljavaju kao kompetentne i inovativne češće pozitivno vrednuju kreativne nastavne pristupe. Također su identificirane razlike u percepciji i učinkovitosti kreativnih pristupa među studentima različitih disciplina. Studenti društvenih, humanističkih i medicinskih znanosti pokazali su višu razinu prihvaćanja i vrednovanja kreativnih pristupa, dok su studenti tehničkih znanosti i umjetnosti izražavali niže procjene, što ukazuje na različite epistemološke i pedagoške norme unutar pojedinih akademskih područja. Rad pruža relevantne smjernice za unapređenje nastavne prakse u visokome obrazovanju i ukazuje na važnost kontinuirana stručnog usavršavanja nastavnika, kao i uključivanja studenata u dijalog o kvaliteti nastavnoga procesa. Ključne riječi: kreativna nastava; visoko obrazovanje; kompetencije; interdisciplinarni pristupi

U članku se razmatraju najvažniji instituti kaznenoga prava Dubrovačke Republike zahvaljujući brojnoj literaturi istraživača koji su historiografski obradili pojedine teme, proučavajući izvorne dokumente, uspoređujući dobivene rezultate i obogaćujući znanja o jednome drugom i drugačijem razdoblju države i prava, kakvi su nekoć postojali. Proučavajući najznačajnija znanstvena djela ovoga područja istraživanja, autor je na jezgrovit i sustavan način prikazao kako je kazneno pravo funkcioniralo, kakve su postojale kazne te kakve su bile političke i pravne prilike toga doba. Također, pokazao je koliko je jedan konzervativan kaznenopravni sustav Dubrovačke Republike različit od današnjega modernog poimanja kaznenoga prava. Ključne riječi: Dubrovačka Republika; kazneno pravo; kazne; Statut

Kroatologija se razvila kao zasebno interdisciplinarno akademsko područje, formalno priznato unutar hrvatskoga znanstvenog okvira 2009. godine. Ova studija ispituje povijesni razvoj kroatologije, s posebnim naglaskom na njezinu evoluciju pod utjecajem ključnih kulturnih, povijesnih i političkih čimbenika od 19. stoljeća nadalje. Kritički se analiziraju metodološki pristupi koji su središnji za kroatološka istraživanja, poput jezikoslovnih, književnih i kulturoloških studija, te se razmatra njihova integracija u suvremeni akademski diskurs. Nadalje, rad istražuje percepciju kroatologije u javnosti i njezinu distinkciju od srodnih područja, poput kroatistike, pri čemu se naglašavaju aktualne rasprave o njezinoj znanstvenoj i društvenoj relevantnosti. Institucionalni napredci, uključujući uspostavu preddiplomskih, diplomskih i doktorskih programa, znatno su pridonijeli akademskoj vjerodostojnosti kroatologije. Ipak, ostaju izazovi u učvršćivanju njezina identiteta i rješavanju pitanja profesionalnih prilika za njezine diplomante. Ovo istraživanje naglašava nužnost usavršavanja metodoloških okvira i poticanja interdisciplinarne suradnje kako bi se dodatno povećao utjecaj ovoga područja na razumijevanje hrvatskoga nacionalnog identiteta i kulture. Ključne riječi: kroatologija; interdisciplinarne studije; hrvatska kultura; metodološki razvoj; javna percepcija

Ovaj članak bavi se usporedbom između Damasijeva pojma jastva i budističkoga pojma anatta, istražujući sličnosti i razlike između ovih koncepata iz perspektive neuroznanosti i filozofije. Analizira se Damasijev pristup jastvu kao dinamičkomu, biološki uvjetovanu procesu, u kojemu ja nastaje kroz složene neurološke mehanizme. Usporedno s tim, budistička doktrina anatta naglašava prolaznost i uvjetovanost ja, odbacujući ideju trajne, nepromjenjive svijesti. Istraživanje pokazuje da obje teorije dijele zajedničku viziju jastva kao nestalnih pojava oblikovanih uvjetima u kojima se javljaju, unatoč njihovim različitim kulturnim i filozofskim okvirima. Zaključno se razmatraju potencijalne posljedice ove usporedbe za usklađivanje znanstvenih i duhovnih pristupa u razumijevanju svijesti, uključujući i doprinos Nāgārjunine filozofije. Ključne riječi: Damasijev pojam jastva; budizam; anatta; svijest; neuroznanost; filozofija uma; Antonio Damasio; Nāgārjuna

American trap, as a contemporary, popular musical genre which depicts a society full of vice, drugs, sexual promiscuity and immorality, seems to have nothing in common with any type of tradition or norms and moral values, let alone patriarchal society. However, a closer look at the choice of metaphors and the way gender identity is constructed through metaphor in the lyrics offers a different perspective. The aim of this paper is to examine the construction of gender identity through metaphor in American trap music on the sample of 75 American trap songs. The metaphors in the lyrics will be analyzed using the framework of Conceptual Metaphor Theory combined with critical metaphor analysis and the theoretical background of gender studies and patriarchal ideology. The purpose is to draw attention to the values and ideals promoted to young people in the form of catchy beats and harmless entertainment. Ključne riječi: American trap; lyrics; gender identity; metaphor; CMA

U ovome se radu testira primjenjivost teza poznatoga američkog znanstvenika Johna Zallera o efektu dominantne struje i efektu polarizacije na primjeru odnosa javnosti u Bosni i Hercegovini prema Europskoj uniji. Ukratko pojašnjeno, Zallerov model sugerira da pojedinci oblikuju političke stavove na temelju dostupnosti i prihvaćanja informacija, pri čemu dominantni narativi u javnoj sferi oblikuju javno mnijenje, dok politička podijeljenost dovodi do polarizacije stavova. Analizom javnoga mnijenja u Federaciji BiH i Republici Srpskoj ovaj rad istražuje kako različiti stavovi političkih vođa utječu na percepciju EU-a među stanovnicima BiH. Koristeći metode analize podataka iz relevantnih istraživanja, testira se tvrdnja da retorika političkih vođa u obama entitetima oblikuje stavove građana prema Europskoj uniji, dok politička pripadnost i orijentacija pojačavaju efekt polarizacije. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina; Europska unija; javno mišljenje; političke vođe; polarizacija

U radu je prikazano jezično i stilsko obilježje proznoga1 književnog stvaralaštva Sanje Pilić. Rad se sastoji iz triju dijelova u kojima su akribijski obrađeni stilemi u prozi spomenute književnice, a to su: izreke, frazemi, anglizmi, žargonizmi, neologizmi, nonsensnost te ironija, intertekstualnost, sintaktička lapidarnost, frazeološke modifikacije i rečenične parcelacije kao odlike stila. Pristupivši književnim djelima Sanje Pilić kao jezičnim umjetninama, analizirao se njezin osebujan stil koji odiše humorom, šaljivošću, duhovitošću i igrom riječi te su se obradila jezična i stilska svojstva njezinih odabranih pripovjednih djela. Pored analize i sinteze u radu su zastupljene metode definicije, deskripcije, naracije i klasifikacije kako bi se ostvario cilj ovoga rada, a to je istražiti uporabu jezika, stilskih figura i stilema kao odlika književno-umjetničkoga stvaranja Sanje Pilić. Ključne riječi: jezik; stil; stilemi; ironija; intertekstualnost; metafora; anglizmi; neologizmi; žargonizmi; sleng; kolokvijalizmi; lokalizmi

O komunikaciji i njezinoj povijest napisani su milijuni stranica, brojne znanstvene knjige i udžbenici. Literatura o ovoj važnoj temi bogata je i neiscrpna, a s obzirom na to da ta povijest nije dovršena i neposredno utječe na sve dijelove ljudskoga života, stranice o njoj i ubuduće će se ispisivati. Ovaj rad donosi kratak pregled povijesti komunikacije, presječen kroz pet informacijskih revolucija, od pretpovijesti i ranih civilizacija pa sve do današnjih dana u kojima se naziru izazovi digitalne ere i pitanja poput privatnosti, nadzora i fragmentacije informacija. Ključne riječi: komunikacija; informacijska revolucija; pismo; tisak

Čitanje je složen proces koji se odnosi na „sposobnost apstrahiranja informacija iz teksta i njihova ispravnog interpretiranja“ te je ujedno i proces u kojem se uspostavlja prisan, emocionalni odnos s tekstom u kojem sudjeluju sva osjetila. Različite su dobrobiti čitanja, od proširivanja vokabulara do razvijanja komunikacije, a poticanjem na čitanje učenika osnovnih škola potiče se na stvaranje angažiranih ljubitelja čitanja. U ovome radu predstavljeni su rezultati istraživanja provedenih na uzorku od 250 učenika 6. i 7. razreda dubrovačkih osnovnih škola. Cilj istraživanja bio je ustvrditi koliko učenici viših razreda osnovnih škola čitaju, njihov odnos prema čitanju te koliko su upoznati s velikanom hrvatske komediografije Marinom Držićem. Ujedno se nastojao ustvrditi odnos vještine čitanja s čitanjem Držićevih komedija. Ključne riječi: čitanje; čitanje u osnovnoj školi; čitanje Držića; Marin Držić; školska lektira

Igrifikacija, odnosno primjena elemenata igre u kontekstu koji nije igra, sve se češće koristi u visokome obrazovanju s ciljem povećanja motivacije i angažmana studenata. U današnje je vrijeme Moodle jedan od najkorištenijih sustava za upravljanje učenjem otvorena koda, koji olakšava dostavu nastavnoga sadržaja, komunikaciju i praćenje napretka studenata, a istovremeno omogućava uvođenje elemenata igrifikacije u nastavni proces. Ovo istraživanje analizira utjecaj igrifikacije na učenje engleskoga jezika kao jezika struke kroz korištenje sustava Moodle i njegova integriranog proširenja Level Up koje prati napredak studenata putem bodovne ljestvice i dodjeljuje im nagrade za napredovanje kroz zadane razine. U istraživanju je sudjelovalo 48 studenata visokoga učilišta. Po završetku nastave deset najbolje rangiranih studenata odabrano je za sudjelovanje u fokusnoj grupi s kojom je održan polustrukturirani intervju koji pruža detaljan uvid u njihove stavove o uvođenju igrifikacije u nastavni proces. Rezultati kvalitativne analize usmjereni su na razumijevanje studentskoga iskustva i percepcija, kao i potencijalnih prednosti i izazova igrifikacije u procesu učenja engleskoga jezika kao jezika struke. Istraživanje i dobiveni rezultati mogu pomoći nastavnicima u učinkovitijem oblikovanju nastave engleskoga jezika kao jezika struke, a posljedično i potaknuti daljnja istraživanja o općenitoj primjeni igrifikacije u visokome obrazovanju. Ključne riječi: igrifikacija; mješovito učenje; teorija samoodređenja; Moodle; engleski jezik struke