Ovaj rad analizira persuazivne elemente u televizijskoj reklami Top Shop s ciljem razumijevanja načina na koji vizualni i auditivni aspekti oglašavanja utječu na gledateljevu percepciju i odluke o kupnji. Teorijski okvir uključuje Aristotelovu retoriku, Elaboration Likelihood Model i Cialdinijeve principe uvjeravanja. Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika na uzorku od 113 ispitanika. Ispitanici dijelom vjeruju persuazivnim porukama, ali proizvod prije kupnje dodatno istraže, a većina ispitanika nije kupila proizvod nakon gledanja reklame. Rezultati ukazuju na to da persuazivni elementi imaju utjecaj na formiranje stavova gledatelja, iako ne dovode uvijek do kupnje. Zaključno, kombinacija vizualnih i verbalnih strategija značajno doprinosi učinkovitosti televizijskog oglašavanja.
Živimo u eri najbržih tehnoloških promjena u povijesti čovječanstva, gdje se granice između fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta neprestano brišu. Dok informacijska tehnologija i biotehnologija progresivno mijenjaju način na koji radimo i komuniciramo, pred društvo se postavljaju temeljni izazovi: kako osigurati ekonomsku konkurentnost u svijetu u kojem dominiraju globalni tehnološki divovi i kako pripremiti pojedinca za tržište rada koje zahtijeva stalnu prilagodbu. Europska unija nalazi se na prekretnici. Suočena s gubitkom koraka u digitalnoj revoluciji i rastućim pritiscima demografskih i ekonomskih promjena, Europa mora redefinirati ulogu obrazovanja kao strateškog stupa opstanka. Ovaj članak propitkuje i analizira povijesni kontekst straha od tehnologije te posljedice koje ono ima na ekonomski razvoj društva u cjelini, trenutačni nezavidni položaj Europe u globalnoj utrci za intelektualnim vlasništvom te nudi uvid u strateške inicijative poput „Unije vještina“ koje teže transformaciji obrazovnog sustava u svrhu očuvanja europskog načina života i socijalne kohezije.
Kibernetička obrana u nacionalno-sigurnosnom kontekstu odvija se u uvjetima trajne informacijske asimetrije, pravnih ograničenja i klasifikacijskih režima koji onemogućuju potpuno i simetrično dijeljenje informacija među akterima. Unatoč tome, postojeći modeli krizne komunikacije često polaze od normativnih pretpostavki transparentnosti, brzine i informacijske simetrije. Ovaj rad uvodi koncept asimetrične krizne komunikacije kao analitički okvir za razumijevanje komunikacijskih procesa u kibernetičkoj obrani uz djelomično dijeljenje informacija. Rad se temelji na konceptualno-analitičkom pristupu i scenarijskoj analizi realistične kibernetičke krize koja uključuje heterogene aktere s različitim mandatima i režimima zaštite podataka. Analiza pokazuje da informacijska asimetrija, fragmentacija značenja i koordinacijska latencija ne predstavljaju nužno komunikacijske neuspjehe, već legitimne sigurnosne kompromise. Time se krizna komunikacija pozicionira kao aktivni mehanizam upravljanja sigurnosnim rizikom, a ne samo kao sredstvo prijenosa informacija, čime se doprinosi realističnijem razumijevanju kibernetičke obrane.
Društvena kohezija, društveni identitet i percepcija prijetnje predstavljaju međusobno povezane konstrukte važne za razumijevanje dinamike multikulturalnih društava. Ovaj rad razmatra njihove međuodnose s posebnim naglaskom na koncept fuzije identiteta, suvremene modele društvene kohezije te evolucijske pristupe razumijevanju prijetnji. Pregled suvremenih istraživanja nedvosmislno ukazuje da su odnosi između tih konstrukata slojeviti i kontekstualno ovisni. Nalazi upućuju na to da fuzija identiteta može biti povezana i s pojačanom solidarnošću sa širom zajednicom ali i s obrambenom mobilizacijom, ovisno o vrsti i interpretaciji prijetnje. Različite evolucijski konceptualizirane kategorije prijetnji aktiviraju specifične psihološke mehanizme te imaju različite implikacije za koheziju i međugrupne odnose, uključujući i mogućnost uzrokovanja fragmentacije unutar grupa. Integrativna perspektiva omogućuje preciznije razumijevanje uzajamnih veza između identiteta, prijetnje i društvene kohezije u europskom kontekstu te nudi smjernice za daljnja istraživanja i donositelje odluka.
Cilj rada je sustavno analizirati i sintetizirati najpoznatije modele angažmana potrošača koji uključuju različite empirijski potvrđene ishode. Primjenom PRISMA metode identificirano je i analizirano 11 utjecajnih empirijskih radova indeksiranih u bazi Scopus, objavljenih između 2016. i 2024. godine. Radovi su klasificirani prema objektu angažmana (marka, zajednica, sadržaj) te prema tipu ishoda, pri čemu je identificirano pet skupina ishoda: percepcijski i relacijski, transakcijski, dugoročni relacijski, komunikacijski i bihevioralni. Rezultati analiziranih studija potvrđuju da angažman ima pozitivan i statistički značajan učinak na lojalnost, vrijednost marke, namjeru kupnje i elektroničku usmenu predaju, ali da njegova snaga ovisi o kontekstu i platformi. Teorijski doprinos rada ogleda se u sustavnoj analizi različitih ishoda na koje utječe angažman potrošača, dok praktične implikacije upućuju na potrebu strateškog usklađivanja angažmanskih aktivnosti s očekivanim tržišnim ishodima.
U ovome radu razmatraju se disruptivni učinci primjene generativne umjetne inteligencije u visokom obrazovanju, s posebnim naglaskom na transformacije u načinu izvođenja nastave i praksama vrednovanja. Analiza je usmjerena na nastavnike kao ključne aktere obrazovnoga procesa, pri čemu se propituje njihova uloga, razina institucionalne podrške te motivacija za profesionalno usavršavanje i prilagodba pristupa nastavi u uvjetima ubrzanih tehnoloških promjena. Posebna se pozornost posvećuje analizi potrebe za sustavnom i strateški usmjerenom institucionalnom podrškom, koja obuhvaća razvoj edukacija, izradu smjernica i oblikovanje politika primjene generativne umjetne inteligencije u nastavi. Pritom se kritički promišlja njihova svrha, sadržaj i usmjerenost, osobito u odnosu na razvoj pismenosti za korištenje umjetne inteligencije, poticanje kritičkoga mišljenja i očuvanje akademske čestitosti. Kao empirijski doprinos raspravi, rad donosi rezultate pilot-istraživanja provedenog među nastavnicima i studentima domaćih i inozemnih visokoškolskih ustanova, s ciljem dubljeg uvida u izazove, percepcije i aktualne prakse primjene generativne umjetne inteligencije u visokom obrazovanju.
This article explores the strategic role of Russian disinformation in undermining electoral integrity in the EU and the US. Focusing on the 2016 and 2020 US elections, Brexit, and the 2017 French elections, the paper identifies core disinformation tactics, including bots, targeted content, and information leaks. Using case studies and content analysis, the study reveals how these campaigns disrupted specific elections and eroded long-term public trust. The findings show that current responses, such as the EU’s Action Plan Against Disinformation, the DSA, and NATO StratCom, remain insufficient. Key obstacles include weak coordination, underdeveloped detection systems, and superficial media literacy initiatives. The article advocates for a paradigm shift from reactive to preventive strategy, rooted in ethical communication, public resilience, and cross-sectoral collaboration. Framed within the logic of hybrid threats and algorithmic manipulation, the paper underscores the urgency of a comprehensive, future-facing defence against information warfare. Keywords: Algorithmic manipulation, disinformation, electoral integrity, hybrid threats, public trust, strategic communication
U 2024. godini u Hrvatskoj je djelovalo 159 kazališta, od čega 103 profesionalna sa stalnim scenama, uz više od 14 tisuća izvedenih predstava i gotovo dva milijuna posjetitelja. Unatoč rastu kazališne produkcije, većina ustanova još uvijek ne prepoznaje važnost marketinga i digitalnih komunikacijskih alata. Ovaj rad istražuje ulogu komunikacijskih alata u promociji kazališta, s posebnim naglaskom na Satiričko kazalište Kerempuh, koje kombinira tradicionalne i digitalne medije u komunikaciji s publikom. Istraživanje je provedeno kombiniranim pristupom: kvantitativnom online anketom (100 ispitanika) i kvalitativnim polustrukturiranim intervjuima s pet stručnjaka iz kulture i medija. Rezultati istraživanja pokazali su da Satiričko kazalište Kerempuh u svojoj promociji primarno koristi tradicionalne medije, dok društvene mreže predstavljaju sekundarni kanal, što potvrđuje glavnu hipotezu rada. Pothipoteze su djelomično potvrđene: veći značaj u promociji imaju poznata glumačka imena, dok povijest kazališta, festival „Dani satire Fadila Hadžića“ i poznati naslovi predstava imaju manju, djelomičnu ulogu. Ovi nalazi upućuju na važnost kombinacije kvalitetnog repertoara, glumačkog ansambla i ciljane komunikacije u osnaživanju prepoznatljivosti kazališta, pri čemu kreativna digitalna komunikacija nadopunjuje tradicionalne promotivne kanale i doprinosi angažiranju publike. Zaključci ukazuju na ključnu ulogu kvalitetnog repertoara, glumačkog ansambla i kreativne digitalne komunikacije u jačanju vidljivosti i angažmana publike, dok tradicionalni mediji i dalje osiguravaju osnovnu vidljivost kazališta. Ključne riječi: kazalište, promocija, komunikacijski alati, Satiričko kazalište Kerempuh
This research examines sustainability communication practices at OTP Bank d.d. Croatia, focusing on strategy integration, media representation, and digital communication channels. The study explores the strategic alignment of sustainability messaging, its media representation, and the dominance of digital platforms in conveying sustainability efforts. Using semi-structured interviews and media content analysis, findings highlight strong transparency and ESG integration across organizational units, with communication tailored to stakeholders. While OTP Bank communicates sustainability clearly in reports, media coverage lacks focus on sustainability. Digital channels dominate sustainability messaging. This study contributes by empirically analyzing a major Croatian bank’s practices and challenges in sustainability communication. Findings suggest the need for greater visibility and differentiation in banking sector communication to engage stakeholders and align with evolving European sustainability standards. Keywords: communication channels, communication strategy, corporate social responsibility, banking institution, stakeholders
Formalna politička participacija mladih važan je fenomen u okviru razumijevanja i tumačenja suvremene demokracije. Cilj ovog rada je doprinijeti razumijevanju političke participacije mladih analizirajući faktore koji utječu na njihovu formalnu političku participaciju. Istraživanje provedeno na 502 mlade osobe diljem cijele Hrvatske pokazalo je da su glavni faktori utjecaja na spremnost na izlazak na izbore određeni agensi primarne i sekundarne socijalizacije, konkretnije: dob, razgovor s prijateljima o aktualnim događajima, sudjelovanje s prijateljima na prosvjedima, usklađenost vrijednosnog sustava sudionika i njegove obitelji, praćenje društveno angažiranog sadržaja na društvenim mrežama, te „lajkanje“ političkog sadržaja na društvenim mrežama. Nadalje, rezultati također ukazuju na komplementarnost s nalazima međunarodnih istraživanja, odnosno da s povećanom dobi raste spremnost na izlazak na izbore. Ključne riječi: demokracija, dob, izbori, mladi, politička participacija
The way messages are structured may have a significant impact on individual behaviors and collaborative interactions within different social contexts. Some studies suggest that certain types of messages could influence various aspects of personality. This research utilizes social interaction simulation tools to examine the potential modifications achievable through various messaging models. Simulations in the social sciences enable research to be conducted with multiple iterations, as such studies would be either unfeasible, prohibitively costly, or ethically questionable to carry out in real-world settings. The findings indicate that, when interaction rules are established and adhered to, particular message types can enhance altruistic behavior and the proportion of agents exhibiting fair or honest behavior. This, in turn, may contribute to enhanced collaboration and support the overall long-term stability of the social systems. Key words: simulation of social evolution, personality change, influence of communication messages
Uz sve veći izbor medija i multimedijalnih sadržaja u današnjim ‘streaming wars’ vremenima, sveprisutna digitalizacija posljedično donosi i nove obrasce ponašanja konzumenata. Publika nikad nije bila moćnija i zahtjevnija. U kontekstu glazbenih platformi, korisnici plaćaju kako bi personalizirani glazbeni sadržaj konzumirali na mjestu i u vremenu koje njima najviše odgovara. Glavni cilj ovoga rada je istražiti konzumaciju glazbenih streaming servisa kod pripadnika generacije Z kroz segmente učestalosti korištenja servisa te preferencija i zadovoljstva. Anketni upitnik ispunjavali su studenti studijskih programa novinarstva, komunikologije i komunikacijskog menadžmenta, ujedno pripadnici generacije Z, na četiri visokoobrazovne institucije sa sjedištem u Gradu Zagrebu (N=177). Rezultati ukazuju na izuzetnu važnost glazbe u životu 96% ispitanika. Konzumacija glazbenih sadržaja s preferencijom vlastitih glazbenih lista odvija se gotovo uvijek putem mobitela (97%), uglavnom u javnom prijevozu (40%) i kod kuće (36%). Više od 80% ispitanika koristi svakodnevno glazbene streaming servise, od čega u najvećoj mjeri Spotify (65%). Ključne riječi: generacija Z, glazba, komunikacija, streaming servisi, studiji komunikacije
Rad se bavi fenomenom osobnog brendiranja na primjeru Zlatka Dalića, aktualnog i ujedno najuspješnijeg izbornika hrvatske nogometne reprezentacije. Analizira se koje elemente čine Dalićev osobni brend te se istražuje njegov utjecaj na imidž hrvatske nogometne reprezentacije. Metodologija rada temelji se na kvalitativnom pristupu, koristeći polustrukturirane dubinske intervjue sa sportskim novinarima, sportskim stručnjacima, stručnjacima za brendiranje te predstavnicima Hrvatskog nogometnog saveza. Glavni nalazi otkrivaju da je Dalićev brend izgrađen oko vrijednosti poput poniznosti, domoljublja, zajedništva i obitelji, koje su u skladu s njegovim javnim i profesionalnim identitetom. Istraživanje također pokazuje da je njegov brend značajno pridonio poboljšanju imidža reprezentacije i jačanju podrške javnosti, uz doprinos boljoj povezanosti reprezentacije i Saveza s različitim navijačkim skupinama diljem Hrvatske, ali i promociji Hrvatske u svijetu. Njegov komunikacijski stil opisan je kao iskren i emotivan, konkretan i neposredan. U svom ponašanju i izjavama Dalić osjeća puls nacije te pozicionira reprezentaciju kao simbol nacionalnog identiteta. U profesionalnom dijelu, kod donošenja odluka je pošten, jasan u svojim očekivanjima, prizeman, skroman i stabilan, a takvu energiju prenosi i na igrače, što su odlike dobrog lidera. Zahvaljujući takvom pristupu pridonio je homogenizaciji reprezentacije i psihološkoj stabilnosti, što se zrcali kroz upornost i postizanje rezultata čak i u trenucima kad se to čini nemogućim. Autori smatraju kako su Dalićeva strateška komunikacija i usklađenost osobnih vrijednosti s profesionalnom ulogom ključni za izgradnju otpornog i utjecajnog brenda koji pozitivno utječe na hrvatsku nogometnu kulturu i imidž zemlje u međunarodnom kontekstu.
Rad na daljinu donosi brojne prednosti, ali i izazove, poput potencijalno povećanog konflikta radne i obiteljske uloge. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između konflikta radne i obiteljske uloge, socijalne podrške i psihološke dobrobiti zaposlenika te predikciju simptoma depresije, stresa i anksioznosti. U istraživanju je sudjelovalo 218 zaposlenika, od kojih je 127 radilo u uredu, a 91 na daljinu. Korišteni instrumenti uključuju Skalu konflikta radne i obiteljske uloge, Skalu socijalne podrške na poslu i u obitelji te Skalu depresije, anksioznosti i stresa (DASS). Rezultati pokazuju da zaposlenici na daljinu iskazuju više razine konflikta obitelj-rad, anksioznosti i stresa te niže razine podrške u obitelji, u odnosu na zaposlenike u uredima. Konflikt rad-obitelj i socijalna podrška na poslu ključni su prediktori psihološke dobrobiti. Zaključci naglašavaju potrebu za intervencijama koje će jačati socijalnu podršku i poticati ravnotežu obitelj-rad kako bi se smanjili negativni psihološki ishodi, osobito kod zaposlenika na daljinu.
Rad analizira kako IT organizacije u Hrvatskoj planiraju i implementiraju svoje kampanje za brendiranje poslodavca. Autori su uz pomoć polustrukturiranih dubinskih intervjua sa stručnjacima za ljudske potencijale i komunikacije u odabranim IT kompanijama ispitali koje benefite IT kompanije ističu kao točke diferencijacije u odnosu na konkurenciju, planiraju li se kampanje za brendiranje poslodavaca strateški ili situacijski, kakav oblik i sadržaj komunikacije prevladava u provedbi takvih kampanja te na koje izazove i prepreke pritom nailaze. Ključni rezultati istraživanja pokazuju da IT kompanije u Hrvatskoj nemaju jasno definirane dugoročne strategije, već se kampanje planiraju situacijski, bez jasno postavljenih ciljeva. Analizirani primjeri također ukazuju na nedovoljnu sinergiju između odjela ljudskih potencijala i komunikacijskih stručnjaka, što za posljedicu može imati manjkavosti u kreiranju poruka i narativa. Time se previđa potencijal za održivu konkurentsku prednost, posebice kada je riječ o unutarnjem brendiranju usmjerenom na angažiranost i zadovoljstvo postojećih zaposlenika.
The development of technology influences the ways in which society engages with media. Media users actively and interactively participate in the overall media process, and their criteria for selection, duration, scope of consumption, and participation are significantly increasing. The process of digitalisation, in certain media contexts, continues to retain traditional approaches—such as the digitalisation of print publications. Therefore, when observing the fashion industry and the magazines used for promotional purposes, the focus is placed on the context of both traditional and new media. Social networks have become a crucial factor in communication within this industry, not only for product promotion but also for business operations, thus altering the communication dynamics between (potential) clients and brand representatives. The aim of this paper is to use interviews and qualitative analysis to determine the extent to which Croatian fashion designers utilise the opportunities offered by social networks, specifically examining how and through which communication channels they reach their target audience and the tools they use in dissemination processes. Furthermore, the study addresses the targeted audience's use of social networks and examines the extent to which respondents are familiar with Croatian fashion designers, and whether the choice of communication channels impacts the visibility of young designers. This involves comparing the role and significance of traditional media in relation to new media. The results indicate that Croatian fashion designers in the domestic market predominantly favor traditional communication channels, although they are aware of the relatively lower promotional value these channels provide in comparison to new media. This paper presents the research problem, methodology, and hypotheses, followed by a discussion of the results.
Visoko obrazovanje u Hrvatskoj suočeno je s brojnim izazovima poput tržišne konkurentnosti i nepovoljnim demografskim trendovima, što zahtijeva strateški pristup komunikaciji s raznolikim dionicima, uključujući studente, zaposlenike, partnere i širu javnost. Ovaj rad analizira primjenu strateških odnosa s javnošću na hrvatskim veleučilištima, s naglaskom na institucionalnu organizaciju, resurse te prakse digitalne i offline komunikacije. Rezultati pokazuju kako iako većina veleučilišta posjeduje komunikacijske strategije, njihove aktivnosti odvijaju se pretežito na tehničkoj razini, bez sustavnog planiranja ili evaluacije. Rezultati ukazuju i na svojevrsni jaz u resursima između javnih i privatnih veleučilišta, pri čemu privatne ustanove pokazuju veći stupanj profesionalizacije i strateškog usmjerenja. Digitalna komunikacija primarno se koristi u promotivne svrhe, često bez jasno definiranih ciljeva i analize učinka. Zaključuje se da profesionalizacija i strateška integracija odnosa s javnošću mogu znatno doprinijeti vidljivosti, reputaciji i održivosti veleučilišta, osobito u uvjetima sve izraženije konkurencije i tržišne dinamike visokog obrazovanja.
Ovo istraživanje analizira medijsko izvještavanje o predsjedničkoj debati održanoj 23. prosinca 2024., s fokusom na odnos suštinskih i trivijalnih okvira u naslovima tekstova. Analiza obuhvaća naslove četiriju najčitanijih hrvatskih news portala (Index.hr, 24sata.hr, Jutarnji.hr i Dnevnik.hr) tijekom 23. i 24. prosinca, kada je izvještavanje bilo najintenzivnije. Kombinacijom kvalitativne ikvantitativne analize sadržaja identificirani su elementi kroz koje se svaki od okvira manifestira,te je potvrđena snažna dominacija trivijalnih okvira (87 posto) nad suštinskima u izvještavanju o debati. Istraživanje pokazuje i da su se kandidati najčešće prikazivali kroz sukobe i gafove. Rad problematizira pretjeranu dominaciju trivijalnog u izvještavanju o političkim događajima, te se naglašava potreba za balansom između suštinskih i trivijalnih elemenata kako bi se osigurala kvalitetna politička diskusija.
The development of digital technologies has changed the journalistic profession and the ways of creating content, collecting information and distributing news, in which recordings created by mobile phones are increasingly used. This contributed to the development of citizen journalism, whose role came to the fore in the reporting of the war in Ukraine, during which citizens disseminated video materials via smartphones and social networks, which were then broadcast on television shows, which was not a common practice until now. Therefore, the aim of this work is based on the analysis of the role of mobile phones in reporting on the war in Ukraine with the aim of determining whether there has been a change in the way journalists and television companies work and report. For the purpose of the research, ten RTL Direkt shows before the start of the war in the period from February 10 to February 23, 2022, and ten shows after the start of the war from February 24 to March 14, 2022 were analyzed, and a semi-structured interview with RTL was additionally conducted. -’s reporter and videographer who happened to be in Ukraine at the beginning of the war and shared their experiences of using mobile phones while reporting on the war. The analysis of content found that the use of video material recorded by mobile phones increased in news broadcasts after the start of the war in Ukraine by 4.3 times, which shows that the war in Ukraine influenced the change in television practices.
With an interesting media portrayal of a particular region, emphasizing its unique features such as food, wine, olive oil, or lavender fields, digital media and social networks are playing an increasingly important role in spreading the positive impact that sustainable rural tourism can have on local communities and the environment. New communication channels provide the opportunity to establish contact simply, quickly, and affordably. The aim and purpose of this work is to sublimate the results of research on the development of sustainable rural tourism and how the media today influence that development. Analysing the results, the author concludes that strategic communication in rural tourism is a sophisticated and complex process that must be precisely designed and based on a set of elements that will make a destination interesting and desirable, and that communication channels must be tailored to the target audience.
