Majstorska cesta preko Velebita predstavlja jednu od najznačajnijih povijesnih prometnica u Hrvatskoj i izniman je primjer ranonovovjekovne cestogradnje. Kao prva moderna transvelebitska cesta omogućila je trajnu kopnenu povezanost kontinentalnih i primorskih dijelova zemlje te znatno unaprijedila trgovački, vojni i poštanski promet na relaciji Beč – Zadar. Rad analizira okolnosti njezine izgradnje, tehničke karakteristike trase i graditeljska rješenja, a posebna se pažnja posvećuje pratećim objektima uz cestu, među kojima se ističe crkva sv. Frane u Podpragu pri čemu su uključene analize krajobraznih obilježja i simboličkog značenja prostora Tulovih greda i prijevoja Mali Alan. Zaključno se ističe važnost interdisciplinarnog pristupa u proučavanju teme, utemeljen na povezivanju povijesti, arhivskog gradiva, arheologije, epigrafike, filatelističke građe, graditeljske baštine i kartografskih izvora.
U povijesti općenito, pa tako i u onoj poštanskoj, pojačan interes bude razdoblja velikih društvenih promjena – početak/završetak ratnih sukoba te raspad starih i/ili osnivanje novih država. Jedno od takvih razdoblja bilo je i proljeće/ljeto 1941. obilježeno napadom nacističkih snaga na Kraljevinu Jugoslaviju, njezin brzi raspad i osnivanje Nezavisne Države Hrvatske (NDH), povezano s ulaskom talijanske vojske na teritorij Like. U ovom radu prikazane su promjene koje su se odvijale u poštanskom prometu pošte Lovinac u razdoblju tranzicije od travnja do rujna 1941., utemeljene na dostupnom filatelističkom materijalu u vlasništvu autora i drugih kolekcionara. Vojno-politička kretanja i događaji u lovinačkom kraju u tom vremenu kratko su opisani isključivo radipovijesne i društvene kontekstualizacije.
