
Godine 2013. rekreativni ronilac iz Brbinja otkrio je podmorsko arheološko nalazište u uvali Lučina u naselju Brbinj na Dugom otoku. O otkriću je obavijestio arheologe iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, koji su potvrdili da je riječ o novovjekovnom lokalitetu. Većina pronađenoga arheološkog materijala sastoji se od ostataka građevinskih elemenata poput opeke i žbuke, ali i brojnih ulomaka keramike, stakla, lula za duhan te drugih manjih artefakata. Tijekom tri arheološke kampanje lokalitet je u cijelosti istražen i dokumentiran. Utvrđeno je da je riječ o heterogenom otpadu koji je vjerojatno služio za stabilizaciju broda tijekom plovidbe, a potom je izbačen u uvalu Lučina prije ukrcaja tereta. Na temelju pronađenih predmeta lokalitet se datira u ranu drugu polovicu 18. stoljeća.
Hellenistic Mouldmade Ware originated in Athens in the last quarter of the 3rd century BCE, drawing inspiration primarily from metal prototypes. The production quickly spread, with new workshops emerging in Asia Minor and throughout the eastern Aegean region before establishing a presence in the central Mediterranean. The Ionian-Adriatic basin became one of the most significant areas involved in the production of this ceramic class. Among the recognized production districts, the southern Illyrian district stands out, with Durrës as its main centre. Several other sites likely functioned as satellite workshops of Dyrrhachium, as evidenced by the strong similarities in the morphological and decorative repertoire of the pottery produced.
Malakološki ostaci česti su na arheološkim nalazištima, a uključuju cjelovite ili fragmentirane ljušture puževa, školjkaša i koponožaca. Arheomalakologija, disciplina usmjerena na proučavanje takvih ostataka, omogućuje sagledavanje različitih aspekata prapovijesnog života – od ekonomije i prehrane do društvenih običaja i simbolike. Recentna istraživanja morskih školjki naglašavaju njihovu višestruku ulogu još od donjeg paleolitika, gdje su korištene kao ukrasi, alatke, spremnici i posude. Među vrstama koje se ističu svojom funkcionalnom raznolikošću posebno se izdvajaju školjke roda Glycymeris spp. U dosadašnjim su istraživanjima prapovijesnih nalazišta istočnog Jadrana nalazi školjki roda Glycymeris najčešće interpretirani kao osobni ukrasi, dok njihova moguća utilitarna funkcija nije bila sustavno razmatrana. Ovaj rad donosi pregled nalaza Glycymeris spp. iz kasnog gornjeg paleolitika s područja istočnog Jadrana, sažima dostupne podatke o njihovu kontekstu, očuvanosti i morfološkim karakteristikama. Usporedbom s recentnim istraživanjima o funkciji i ulozi morskih školjki u prapovijesnim kontekstima, ukazuje se na raznolikost interpretacija i potrebu za budućim funkcionalnim analizama koje bi mogle rasvijetliti višestruke uloge školjki roda Glycymeris u zajednicama istočnog Jadrana.
U radu se analiziraju nalazi keramike pronađeni prilikom arheoloških istraživanja povijesne jezgre Zadra 2021. godine. Lokalitet se nalazi u neposrednoj blizini gradskih bedema – Muraja. Uz ostale nalaze otkrivena je znatna količina keramike, a ovdje se obrađuju nalazi grube keramike i keramike od pročišćene gline. Navedena keramika kao i ostali nalazi pripadaju razdobljima kasnog srednjeg i novog vijeka.