Rad, primarno kroz dva izdanja albuma samoljepljivih sličica s prikazima grbova gradova u tadašnjoj Jugoslaviji, ukazuje na poveznice triju društvenih fenomena, od kojih su dva nerijetko na margini socioloških istraživanja, a imaju ili su imala potencijal kao značajno formativno oruđe za izgradnju željenog društvenog uređenja i strukture u socijalističkoj Jugoslaviji. Prvo, fenomen sustavne brige za izgradnju društvenog identiteta pokazuje se kao značajan element društvene interakcije. Druga dva fenomena su kolekcionarstvo, sustavno sakupljanje određenih predmeta u potrošačkom društvu, povezano sa specifičnim zajednicama kolekcionara kao zanimljivom podskupinom u društvu, te heraldika, ovdje razmatrana kao fenomen uporabe grbova i drugih znakova kao simbola društvenih zajednica. Album slovenskog brenda žvakaćih guma Koloy’s Grbi Jugoslavije objavljen je 1968. godine i u novom oblikovanju slijedi uglavnom heraldičku tradiciju ovih prostora prilagođenu novom mediju, dok album novosadskog nakladnika NIŠRO Dnevnik Od Vardara pa do Triglava – Upoznajmo svoju domovinu, objavljen 1985. godine, uvodi inovativnu strategiju sakupljanja sličica koje se prodaju kao razglednice te je za njihovo sakupljanje potrebno obići zemlju ili ostvariti mrežu suradnika za razmjenu tih razglednica iz raznih dijelova države. Ove razglednice imale su i nezanemarivog uspjeha u tom svom primarnom, nekolekcionarskom obliku i bile u prodaji i poštanskoj uporabi gdjegdje (gdje ideološki simboli u samim grbovima to nisu spriječili) još dugo nakon raspada zajedničke države. Rad se na koncu ukratko osvrće i na neka druga izdanja kolekcionarskih albuma s temom grbova i zastava iz istog razdoblja.
This paper explores the Soviet perception of Finnish neutrality during the Cold War, focusing on Finland’s foreign policy and its relationship with the USSR. Positioned between the Soviet Union and Western Europe, Finland adopted neutrality to protect its independence amid East-West tensions. Key figures like Juho Kusti Paasikivi and Urho Kekkonen shaped Finland’s foreign policy through the 1948 Treaty of Friendship, Cooperation, and Mutual Assistance. The paper examines Soviet security concerns, Finland’s geopolitical significance, and its balance between Western integration and Soviet demands. Finnish neutrality was an active strategy, maintaining peaceful relations with the USSR while engaging with the West. It also looks at how Finnish neutrality evolved during crises like the 1961 Soviet request for consultations and the Soviet invasions of Hungary and Czechoslovakia. Finnish neutrality was a pragmatic response to Cold War pressures, preserving sovereignty under Soviet influence.
U članku se analiziraju reakcije različitih država na Šestodnevni rat, kao i posljedice koje je taj rat imao na pojedine države. Za analizu je odabrano 25 država prema kriteriju njihove relevantnosti u međunarodnim odnosima ili u Arapsko-izraelskom sukobu. Pritom se polazi od postavki realistične teorije u međunarodnim odnosima prema kojoj se politika država vodi konkretnim interesima. Pokazuje se da su u reakcijama na Šestodnevni rat različite države prvenstveno bile zabrinute za vlastite političke i ekonomske interese, zanemarivši pritom ideološke i tradicionalne veze. Uz to, ukazuje se na znatne posljedice koje je Šestodnevni rat imao po međunarodne odnose, vlast, javnost ili vojske različitih država.
Ovaj rad analizira zakonodavne okvire i mehanizme nadzora sigurnosno-obavještajnih sustava u Republici Hrvatskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Izraelu. U radu se koristi deskriptivno-komparativna metoda za analizu zakonodavnih okvira i nadzornih mehanizama u odabranim zemljama, s ciljem pružanja preporuka za unaprjeđenje hrvatskog zakonodavnog okvira. Naglasak je stavljen na usporedbu pravnog uređenja područja djelovanja sigurnosno-obavještajnih službi, s posebnim naglaskom na pitanja nadzora i transparentnosti. Rad istražuje kako različiti zakonodavni pristupi utječu na učinkovitost zaštite nacionalne sigurnosti te na očuvanje prava i sloboda građana. Detaljnom analizom identificiraju se sličnosti i razlike između nacionalnih sustava te se pružaju preporuke za unaprjeđenje postojećih pravnih okvira u Republici Hrvatskoj, s ciljem postizanja zadovoljavajuće ravnoteže između zaštite sigurnosti države i zaštite privatnosti građana. Predložene preporuke temelje se na najboljoj praksi i nastoje osigurati da hrvatski pravni okvir bude u skladu s najboljim međunarodnim praksama u obavještajnoj zajednici.
Genocid osmanske vlasti nad Armencima tijekom Prvoga svjetskog rata dugo je bio najprešućivaniji veliki zločin 20. stoljeća. Zapadna historiografija prekinula je šutnju potkraj šezdesetih godina, a u Hrvatskoj se ona održala do danas. U tekstu prikazujem povijesna vrela na temelju kojih su najugledniji svjetski istraživači političkoga nasilja okarakterizirali osmanske zločine nad Armencima kao jedan od triju „klasičnih“ genocida 20. stoljeća – druga su dva genocidi nad Židovima u Drugome svjetskom ratu (Holokaust) i Tutsijima u Ruandi 1994. Zaključno razmatram uzroke dugotrajna prešućivanja i osporavanja toga genocida.
