Utječu li mjere fleksigurnosti na rezultate na tržištu rada? Analiza zemalja članica EU

U radu se analizira pojam fleksigurnosti u državama clanicama EU i proucava odnos između komponenata fleksigurnosti (npr. radno zakonodavstvo, programi cjeloživotnog ucenja i aktivne i pasivne mjere tržista rada) kao i ucinak tržista rada (npr. stope zaposlenosti, nezaposlenosti i dugorocne nezapolsenosti) u 20 zemalja clanica EU tijekom razdoblja od 1990. do 2008. godine. Regresijske analize pokazale su da su troskovi za aktivne mjere zaposljavanja i sudjelovanje u programima cjeloživotnog ucenja pozitivno povezani s rezultatima na tržistu rada, jer povecavaju ljudski kapital radnika, pa stoga i povecavaju njihovu mogucnost zaposljavanja. S druge strane, velikodusne mjere pasivne politike na tržistu rada su u negativnoj korelaciji s prijelazima iz nezaposlenosti u zaposlenost. Manje su eksplicitni rezultati u pogledu odnosa sa strogocom zakona o zastiti prava radnika. Rezultati istraživanja ukazuju na važnost kreiranja uravnoteženih mjera fleksigurnosti za daljnji razvoj europskih tržista rada i europskih gospodarstava.