S osamostaljenjem Republike Hrvatske, definiranje i utvrđivanje državnih granica sa susjednim državama postalo je jedno od ključnih političkih i pravnih pitanja. Osim s Mađarskom, granični sporovi s ostalim bivšim socijalističkim republikama bivše Jugoslavije ostali su u različitom stupnju neriješeni. Republika Hrvatska ima kopnene granice sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Ovaj rad daje pregled stanja kopnenih granica Republike Hrvatske do danas. U uvodnom dijelu prikazuje se ustavnopravni, pravni i stručni okvir relevantan za rješavanje međunarodnih kopnenih graničnih pitanja, s posebnim naglaskom na ulogu međunarodnog prava, bilateralnih ugovora te geodetskih standarda. U središnjem dijelu rada prikazuje se kronološki i analitički pregled graničnih odnosa sa svakom od susjednih država, uz isticanje ključnih sporova, pregovaračkih procesa i institucionalnih razvojnih faza. Posebna pozornost posvećuje se promjenama u pravnim pristupima te utjecaju političkih okolnosti na dinamiku razgraničenja i obilježavanja granica. Zaključak donosi stručnu ocjenu trenutačnog stanja neriješenih graničnih pitanja te procjenjuje učinkovitost postojećih mehanizama za njihovo rješavanje. Cilj rada je ponuditi smjernice za rješavanje otvorenih graničnih pitanja kroz daljnji razvoj političkog, pravnog i geodetskog okvira granica Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim standardima i najboljom praksom.
Istočnohrvatski višegranični prostor se tijekom 18. stoljeća našao na raskrižju vojno-političkih, društvenih, ekonomskih, kulturnih i drugih utjecaja i interesa, ali i raznorodnih komunikacija te primjene inovacija u različitim područjima života. Upravo su zbog vojnih sukoba i ratnih devastacija potrebe za novim vještinama i znanjima o prostoru rasle, a strani stručnjaci koji su ih uvodili omogućavali su njegovo bolje poznavanje. Habsburško-osmanski ratovi i potrebe vojne i civilne administracije za preciznim kartama su na savsko pograničje privukli najveće tadašnje kartografske stručnjake srednje Europe. Cilj je ovoga rada preispitati njihovu ulogu, posebno u okviru rada Komisije za razgraničenje, osnovane prema odlukama Mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine. Kvalitativnom komparativnom analizom orografije, hidrografije i naselja središnjeg dijela savsko-dravskog međurječja nastojali smo preispitati ulogu vojnih kartografa u napretku geo-vizualnog poznavanja toga prostora. Segmenti topografskih karata za analizu birani su upravo po kriteriju je li kartirani prostor bio uključen u spomenutu vojnu izmjeru Slavonske krajine (poput okolice Broda na Savi) ili smješten dalje od granice pa stoga ostao bez terenskih mjerenja (Požeška kotlina).
Prostor južne Hrvatske tradicijski se i povijesno naziva Dalmacijom, pri čemu se uz to ime vežu određeni oblici regionalne identifikacije. Takva identifikacija očituje se u svakodnevnoj uporabi pojma u različitim diskursima, uključujući govor, medije i turističku promidžbu. Međutim, riječ je o identitetu koji nema političku ni institucionalnu autonomiju izvan upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske te se manifestira isključivo kao dopunska, uža razina identifikacije unutar jedinstvenog hrvatskog nacionalnog korpusa. Pojmovi poput „Dalmatinac“ ili pridjev „dalmatinski“ stoga se mogu razumjeti kao kulturno-geografske odrednice koje u povijesnom i identifikacijskom smislu primarno predstavljaju jednu od nižih razina prostornog identiteta u okvirima hrvatskoga povijesnog i kulturnog prostora.Kao odraz takve subnacionalne identifikacije i njezine simboličke prisutnosti u javnom prostoru, toponim odnosno regionim Dalmacija često se pojavljuje u ergonimima – imenima privatnih tvrtki, obrta i udruga. Ovaj rad temelji se na pretraživanju relevantnih baza ergonima s ciljem identifikacije i kvantifikacije subjekata koji u svojim imenima sadrže navedeni regionim ili njegove jezične varijacije. Analizom prostorne distribucije tih regionima, uključujući njihovo geokodiranje i kartiranje na razini jedinica lokalne samouprave, donose se zaključci o dosegu i obilježjima regionalne identifikacije u južnoj Hrvatskoj.
Teorija kartografske artikulacije (oblikovanja) znakova bavi se analizom strukture i značenja kartografskih znakova. Artikulacija podržava stvaranje učinkovitijih karata. Doprinosi kartografskoj praksi omogućujući optimiranje vizualnog dizajna i poboljšavajući razumijevanje korisnika pri radu s web kartama.S gledišta artikulacije, znakovi se dijele u skupine: znakovi bez artikulacije (ne mogu se podijeliti na jednostavnije dijelove); znakovi s jednom artikulacijom (komponente od kojih su sastavljeni nemaju vlastito znacenje) i znakovi s više artikulacija (sastoje se od dva ili više elemenata koji imaju vlastito značenje).Opće značenje artikulacijskih znakova nosi više informacija nego zbroj značenja njihovih komponenti. Velika prednost njihove upotrebe je ekonomičnost i jednostavnost. Omogućuju kodiranje više informacija u njima bez potrebe za stvaranjem mnogih novih znakova.Cilj istraživanja bio je istražiti različite razine artikulacije kartografskih znakova i kako one utječu na njihovu čitljivost, na brzinu čitanja i točnost korisnika prilikom uspješne interakcije s web kartom.
Praćenje pokrova zemljišta u aridnim i poluaridnim zonama pomocu daljinskog istraživanja kljucno je za razumijevanje procesa dezertifikacije i usmjeravanje strategija održivog upravljanja zemljištem. Ovo istraživanje procjenjuje ucinkovitost nekoliko nenadgledanih algoritama za segmentaciju i klasifikaciju slika, konkretno K-means i ISODATA (integrirani u QGIS), kao i SLIC, Mean Shift i Felzenszwalb (primijenjeni u Pythonu), u svrhu kartiranja pokrova zemljišta u jugoistocnom Maroku, saharskoj regiji izrazito osjetljivoj na degradaciju tla. Analiza se temelji na satelitskim snimkama Sentinel-2A prikupljenima tijekom sušne sezone (u travnju), pri cemu su korištene tri kombinacije RGB kanala (1 1 /8/2, 1 2/1 1 /4 i 8/4/3) radi boljeg razlikovanja kljucnih jedinica pokrova zemljišta: pješcanih dina, pustinjskih kora, rijetke vegetacije, rijecnih korita (wadi) i stjenovitih platoa.Rezultati pokazuju da svaki algoritam ima svoje specificne prednosti i ogranicenja ovisno o složenosti krajolika i parametrima segmentacije. K-means i ISODATA omogucuju brzu i lako tumacivu klasifikaciju, ali cesto miješaju mebuklase. S druge strane, naprednije metode poput SLIC-a (posebno s 500 do 1 000 segmenata), Mean Shifta (s prilagobenim širinama pojasa) i Felzenszwalba (na srednjoj skali) pružaju bolju prostornu razlucivost i tematsku preciznost, osobito za vegetaciju i linearne elemente, iako zahtijevaju više racunalnih resursa.Dobiveni rezultati naglašavaju važnost odabira metode u skladu s ciljevima analize i dostupnim resursima. Primjena tih tehnika daljinskog istraživanja predstavlja ucinkovit nacin unaprjebenja sustava pracenja dezertifikacije i podršku nacionalnim projektima, osobito onima koje koordinira Visoko povjerenstvo za vode, šume i borbu protiv dezertifikacije.
Članak daje pregled povijesnog i tehnološkog razvoja geodezije, prateći njezinu evoluciju od drevnih civilizacija do moderne digitalne ere. Ispituje ključne transformacije u geodetskim metodama kroz važna povijesna razdoblja, uključujući Industrijsku revoluciju i Digitalnu revoluciju, s naglaskom na integraciju naprednih tehnologija poput GNSS-a, LiDAR-a, bespilotnih letjelica (UAV) i umjetne inteligencije (AI). Studija prikazuje prijelaz s mehaničkih i optičkih instrumenata na elektroničke i satelitske sustave, kao i rastuću ulogu AI i GIS tehnologija u analizi geoprostornih podataka. U radu je naglašena važnost geodezije u razvoju infrastrukture, praćenju okoliša i prostornom modeliranju. Također se raspravlja o nedavnim inovacijama u automatiziranom kartiranju, obradi velikih podataka i aplikacijama u stvarnom vremenu, s naglaskom na pomak prema "Geodeziji 4.0" – pojmu koji obuhvaća integraciju pametnih tehnologija, automatizacije i obrade podataka u stvarnom vremenu u modernoj geodeziji. Konačno, može se zaključiti da se geodezija razvila u dinamično i interdisciplinarno područje, s geodetima koji pokreću inovacije koje utječu na širok raspon područja, uključujući planiranje infrastrukture, praćenje okoliša, prostorno modeliranje i primjenu podataka u stvarnom vremenu u ekonomskoj i građevinskoj domeni.
The Maider region in southeastern Morocco is a hyper-arid zone where annual rainfall rarely exceeds 120 mm. Its sparse natural vegetation is dominated by Acacia raddiana, a keystone species vital for local ecological stability. This study aims to assess the current status and spatial dynamics of Acacia stands using high-resolution Landsat 9 imagery and GIS tools, to inform conservation strategies against ongoing degradation.Results reveal that Acacia covers approximately 370,287 hectares, representing 31% of the lower Maider basin. Sparse annual vegetation, mainly xerophytic Chenopodiaceae, is located along the slopes of the Saghro and Ougnate ranges, whereas much of the terrain is bare soil. Commune-level analysis highlights significant qualitative vegetation decline in the southeastern basin, confirmed by high-resolution imagery. However, long-term NDVI GIMMS/AVHRR data were limited in detecting these localized changes due to their coarse spatial resolution and sensitivity to ephemeral vegetation.This study’s originality lies in the integration of recent Landsat 9 data with a 25-year NDVI time series to monitor the dynamics of Acacia raddiana in a degraded arid environment. The combined use of density-based vegetation classification and spatial analysis at the administrative level offers novel insights into vegetation loss and contributes to practical land restoration planning.
Theoretical research in cartography has recently gained increasing momentum, primarily due to technologicaladvancements that allow for the convenient use of various traditional methodological approaches. For example,method for tracking user behavior can provide deep insights into the process of map reading, especially in the caseof simple tasks. Visual search is one of the primary tasks users encounter when working with cartographic signs andsign systems. The main method described in the article aims to analyze the interaction with cartographic signsthrough selection and evaluation of cartographic signs. In this study, a set of non-scaled cartographic symbols wasdesigned, incorporating various visual variables and their combinations. These combinations were used to create aweb map, which was tested by 84 participants using a traditional click-based method for identifying cartographicsymbols. The study examines how different visual variables influence the encoding of information and how the positionof point symbols within the map affects visual search performance. The main objective is to identify which variablesimprove the speed and accuracy with which users can read and interpret cartographic data.
The central functions of the settlement, such as service and administrative activities, are crucial for the developmentof each area and the quality of life in it. The theory of central settlements explains how centres are spatiallydistributed depending on their functions and accessibility to the population. Understanding the equipment of centralfunctions is essential for the development of regional development strategies and the improvement of the quality of lifeof individual areas.The paper analyses the system of central settlements in the County of Herceg-Bosnia and the provision of centralfunctions in the municipality of Tomislavgrad in the Republic of Bosnia and Herzegovina. The goal is to determine thesystem of central settlements according to pre-defined criteria, considering historical migrations and the impact ofwar. In addition to determining the equipment of the central functions, as an outcome of the work, a cartographic representationof the geographical distribution of functions on the territory of the Tomislavgrad municipality was created.Additionally, a short survey was conducted regarding the satisfaction of the municipality’s population with availabilityof certain functions.
Političke i ekonomske promjene u Europi kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih također su utjecale na visoko obrazovanje. Posljednjih desetljeća sustavi visokog obrazovanja pojedinih zemalja transformirani su i standardizirani, ali politička volja za upravljanje visokim obrazovanjem također je bila neophodna za razvoj Bolonjskog procesa i Europskog prostora visokog obrazovanja. Novi razvoj u ovom području u posljednjem desetljeću bilo je stvaranje europskih sveučilišnih alijansi. Cilj Europskih sveučilišnih alijansi bio je jačanje suradnje između europskih institucija visokog obrazovanja i promicanje razvoja zajedničkih europskih vrijednosti i identiteta. Dugoročno gledano, asocijacije imaju za cilj razviti status europskog sveučilišta koji će omogućiti zajedničko izvođenje kolegija i pojednostaviti dodjelu europskih diploma.Sudjelovanje u zajedničkim sveučilišnim programima može donijeti značajne rezultate za naše područje. Kartografija i geoinformatika mogu biti dio mnogih inter- i multidisciplinarnih programa i mogu pridonijeti uspjehu tih kolegija. U ovom izlaganju osvrnut ću se na zajedničke programe koje su dosad pokrenule neke europske sveučilišne alijanse s posebnim osvrtom na doprinos našeg područja.
U uvodnom dijelu članka podsjećamo na važnu ulogu loksodrome u navigaciji i izvodimo formulu za duljinu luka te krivulje na sferi između dviju točaka. Obično se loksodroma povezuje s Mercatorovom projekcijom, jer je u toj projekciji njezina slika ravna crta. U ovom se radu bavimo loksodromom u konusnim i azimutnim projekcijama. Slika loksodrome u takvim projekcijama nije ravna crta nego spiralna krivulja. Prikazano je određivanje udaljenosti mjerene uzduž loksodrome između dviju točaka u nekoj uspravnoj konusnoj ili azimutnoj projekciji. Na primjerima konformnih, ekvivalentnih i ekvidistantnih konusnih projekcija izvedene su formule za duljinu luka loksodrome u svakoj od tih projekcija. Azimutne projekcije su posebni slučajevi konusnih, tako da za njih nisu potrebni posebni izvodi formula.
Ovaj rad analizira prostorne obrasce na tržištu stambenih nekretnina u gradskim cetvrtima Zagreba. Korištenjem podataka iz oglasa za prodaju i mjesecni najam nekretnina, cilj istraživanja bio je primijeniti metode prostorne analize na tržište nekretnina. Analize su obuhvatile globalnu i lokalnu prostornu autokorelaciju, ukljucujuci Moranov I indeks i statistiku Getis-Ord Gi* te korelacijsku analizu. Istraživanje se temelji na prikupljanju i integraciji podataka iz razlicitih izvora, uz obradu velikih skupova podataka o oglašenim nekretninama dostupnim na digitalnim platformama. Koncepti geografske podatkovne znanosti korišteni su za razvoj metodološkog okvira i provedbu detaljnih prostornih analiza. U prakticnom dijelu korišten je programski jezik R, koji je omogucio strukturirano upravljanje podacima, vizualizaciju prostornih obrazaca te primjenu specificnih statistickih metoda. Rezultati istraživanja pružaju detaljan uvid u prostornu distribuciju tržišnih karakteristika, odnosno u obrasce na razini gradskih cetvrti Zagreba. Primjenom metoda ESDA prostorne analize i integracijom razlicitih skupova podataka, rad daje složenu analizu i pregled zagrebackog tržišta stambenih nekretnina kroz identifikaciju prostornih obrazaca.
Provođenje prostorne analize temeljene na ispravnom multifunkcionalnom geografski orijentiranom modelu u domeni prometnih nesreća važan je dio cjelokupnog upravljanja prometnim sustavom. Cilj je rada demonstrirati metodologiju korištenja digitalnog modela cesta, definiranje optimalnih parametara za izradu cestovnog grafa i georeferenciranje nastalih događaja radi određivanja indeksa prostorne autokorelacije prometnih nesreća, u potpunosti koristeći otvorene podatke. Da bi se postigao taj cilj, upotrebljava se temelj međunarodne normizacije postavljen u ISO 19 100 – Geografske informacije u kombinaciji s metodom prostorne autokorelacije, proširenom za mrežu, praktično primijenjenom kroz mogućnosti programskog jezika Python kao elementa Geoinformacijskog sustava prometnih nesreća. Obrađeni su podatci otvorenog koda s geoportala OpenStreetMap, kao i stvarni arhivski podatci za 1288 teških nesreća na području grada Sofije u Bugarskoj, te je izračunat koeficijent prostorne autokorelacije kako bi se utvrdila ovisnost ili neovisnost broja prometnica nesreća između pojedinih područja svojom točnošću i pouzdanošću. Rezultat je definiranje ispravne osnove za provedbu prostorne analize s postavljanjem temelja za naknadno proučavanje različitih čimbenika i definiranje niza razloga čije će utvrđivanje dovesti do smanjenja ozljeda u prometu.
The paper is a review on map projections. The introductory part gives the definition of map projections, their classification, and describes the basic problem, which is the impossibility of mapping a spherical or ellipsoidal surface into a plane without distortion. The following chapter presents the historical development of map projections, from their beginnings more than 2,500 years ago to the present day. The following is a description of the development and application of map projections in Croatia. In particular, official map projections in Croatia and map projections in Croatian education are investigated.
The United Nations called on the international community to move forward together. Through the Sustainable Development Goals (SDG), a plan was set until 2030. The use of maps, mapping technology and the skills of cartographers help synthesize and visualize complex data. Maps allow insights into trends and comparisons between different areas and over different time periods. Mapping helps in better understanding and implications of each sustainable development goal. For this purpose, the paper presents map projections with a special emphasis on mapping for a sustainable world. Map projection is not only the transformation of geospatial data, but of any data related to space. Presented is a modern classification of map projections that differs from the usual division into cylindrical, conical and azimuthal. For maps of the world adapted to the goals of sustainable development, the Winkel Triple projection is proposed. Different map projections bring with them significantly different distortions. The energy consumption for displaying a digital map varies greatly when using different projections. This is the area of a new branch of cartography − green cartography. In the article, we take a critical look at the research of digital maps and their carbon footprint and warn against maps made in map projections that should not be researched in the future. The article is intended for everyone who is interested in cartography as an auxiliary profession in sustainable development, but also for cartographers who do not think critically enough about map projections.
The paper gives a new generalized definition of the loxodrome on any surface. Its differential equations are derived, which are solved on the sphere and on the rotational ellipsoid. The concept of generalized longitude is introduced, which appears in a natural way when solving the differential equation of the loxodrome. Furthermore, the isometric latitude on the sphere and on the ellipsoid is introduced and show the relations with latitude and longitude. Generalized longitude allows defining isometric latitude in a new way. At the end, basic geodesic problems are solved along the loxodrome on the sphere and on the rotational ellipsoid.
Hrvatska je članica Međunarodnoga kartografskog društva (International Cartographic Association − ICA) od 1995. godine, a jedna od njezinih obveza je podnošenje nacionalnih izvještaja o kartografskim aktivnostima generalnoj skupštini koja se održava svake četiri godine. Nositelj tih aktivnosti u Hrvatskoj je Hrvatsko kartografsko društvo.
Ovaj rad ima za cilj istražiti bi li Apian mogao biti autor kartografskih projekcija koje se po njemu zovu. Dokazi sugeriraju da ta preslikavanja nisu trebala biti nazvana po Apianu. Najvjerojatniji izumitelj kartografske projekcije Apian I je Amerigo Vespucci, a projekciju Apian II vjerojatno je tek 300 godina kasnije razvio François Arago. S obzirom na to da slučaj Apianovih kartografskih projekcija nije jedinstveni primjer kada kartografska projekcija nije nazvana po svom pravom izumitelju i da bi autorstvo više kartografskih projekcija moglo biti dovedeno u pitanje u budućnosti, kartografska bi zajednica trebala preispitati je li to dobra konvencija nazvati kartografske projekcije po njihovom navodnom izumitelju.
The field of road accidents requires a specific geoinformation system to provide functionalities for creating and managing intelligent geographically-oriented spatial-temporal models for spatial analysis. The aim of this study is to present a conceptual model of a geoinformation system of road accidents, defined in accordance with the requirements of international standardization. The approach for international standardization and conceptual modeling of geoinformation, as well as the principles of object-oriented modeling, methods of abstraction and classification were used. As a result, a Use Case and a Class diagram, presented in the Unified Modeling Language, were developed. In conclusion, the standardized conceptual model is defined as an important initial stage in the creation of a geoinformation system of road accidents, which is related to the correct formalized description of the domain and the presentation of structural types of geoinformation processes, and subsequently can be automatically and in the unified manner transposed into a functional physical model for the analysis of road accidents.
Miljenko Lapaine was born in Zagreb on 4 April 1952. After primary school and junior music school, he attended a mathematics gymnasium and music high school. He then studied mathematics and graduated in 1976 from the Faculty of Natural Sciences and Mathematics of the University of Zagreb, majoring in theoretical mathematics.
