U ovom se radu analizira ključna uloga konzalting menadžmenta u optimizaciji financiranja malih i srednjih poduzeća iz fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj. Predmet istraživanja obuhvaća izazove s kojima se mala i srednja poduzeća suočavaju pri pristupu financijskim sredstvima te prilike koje konzalting menadžment pruža u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Cilj je rada detaljno istražiti kako konzalting menadžment doprinosi povećanju uspješnosti i učinkovitosti financiranja malih i srednjih poduzeća iz fondova Europske unije te identificirati ključne strategije koje se pritom primjenjuju. Metodologija rada utemeljena je na analizi koja pruža sveobuhvatan uvid u praksu konzalting menadžmenta u kontekstu financiranja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazuju na značajnu ulogu konzalting menadžmenta u prevladavanju administrativnih prepreka, poboljšanju financijske pismenosti i optimizaciji korištenja europskih sredstava. Glavni doprinos rada leži u pružanju empirijskog uvida u specifične strategije kojima se konzultanti koriste te u formuliranju preporuka za kreatore politika i sama mala i srednja poduzeća u cilju učinkovitijeg korištenja dostupnih financijskih resursa.
U ovom se rad donosi analitička procjena prijedloga Zakona o bitcoinu iz 2024. kojim se osniva strateška rezerva od 1 milijuna bitcoina u vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država. Prema navodima predlagateljice zakona, senatorice Cynthije Lummis, cilj ove akumulacije bio je osigurati financijsku neovisnost SAD-a, monetarnu stabilnost i očuvanje globalne dominacije. Rad ima dvostruku svrhu: prvo, preispitati tvrdnje da bitcoin posjeduje ključna monetarna obilježja; drugo, ponuditi održive modele financiranja predložene akumulacije. U analizi su primijenjene deskriptivne, normativne, statističke, kvalitativno-komparativne i ekonometrijske metode. U završnom se dijelu rada donosi politološka projekcija mogućih geopolitičkih posljedica provedbe ovog zakona. U zaključku se utvrđuje da bitcoin ne ispunjava ključne monetarne funkcije te da predloženi zakon zahtijeva značajne izmjene.
Istraživanje ima za svrhu utvrditi postoje li spolne razlike u orijentaciji u vodstvu (na ljude / na zadatak) te u tradicionalnim i suvremenim stilovima vodstva među menadžerima i menadžericama u hrvatskom hotelijerstvu, uz naglasak na praktične implikacije za razvoj vodstva. U skladu s time, provedeno je online anketno istraživanje među menadžerima/menadžericama u hotelskom sektoru Republike Hrvatske. Korištene su validirane skale za mjerenje stavova ispitanika o tome jesu li u svom vodstvu više orijentirani na ljude ili na zadatak te koji stil vodstva najviše primjenjuju: autokratski, demokratski, laissez-faire, transakcijski ili transformacijski. Rezultati su pokazali da žene u prosjeku češće u vodstvu primjenjuju karakteristike transformacijskog vodstva (osnaživanje, mentoriranje, individualizirano uvažavanje, etičko odlučivanje), kao i da su više usmjerene na ljude (zaposlenike), dok su muškarci skloniji autoritativnim praksama, odnosno direktivno-strukturnim komponentama (jasnoća očekivanja, standardiziranje postupaka, nadzor pogrešaka) i više su orijentirani na zadatak. Razlike su stoga posebno izražene u transformacijskom i autokratskom okviru, dok se u demokratskom, laissez-faire i transakcijskom stilu ne potvrđuju sustavno.Dobiveni nalazi upućuju na komplementarnost stilova i podupiru argument za veću zastupljenost žena u menadžmentu: kombinacija razvojno-relacijskih i direktivno-operativnih snaga pridonosi kvaliteti usluge, stabilnosti izvedbe i dugoročnom razvoju kadrova. Preporučuje se poticanje ciljanih programa razvoja liderstva (npr. mentorstvo, coaching, standardizacija procesa) te širenje istraživanja na veće i raznolikije uzorke uz primjenu robusnih višedimenzionalnih testova.
U ovom se radu ističe problem nejednakosti legalnih investitora u odnosu na one koji su gradili bespravno. Bespravna gradnja nastavila se i nakon krajnjeg roka za legalizaciju, odnosno do 30. lipnja 2018., a legalni se graditelji susreću s upravnim postupkom koji je diskriminatoran i neustavan u odnosu na uključivanje susjeda u postupak izdavanja dokumenata za legalizaciju nekretnina.
Hrvatska se ubraja među države članice Europske unije s izraženom ovisnošću o turizmu, što povećava rizik od pojave simptoma nizozemske bolesti. Nizozemska bolest nastaje kao posljedica snažnog rasta pojedinog sektora gospodarstva koji generira značajan priljev deviza, pri čemu dolazi do strukturnih poremećaja poput aprecijacije realnog efektivnog tečaja, rasta realnih plaća, slabljenja industrijske proizvodnje i povećanja nezaposlenosti. Cilj rada bio je ispitati postojanje i intenzitet simptoma nizozemske bolesti u Republici Hrvatskoj te analizirati ulogu članstva u Europskoj uniji u njihovu ublažavanju. U radu se primjenjuje kombinacija deskriptivne i regresijske analize makroekonomskih i turističkih pokazatelja u razdoblju od 2003. do 2023. Rezultati empirijske analize pokazuju da, unatoč snažnu rastu turizma i značajnom priljevu deviza, nije potvrđena statistički značajna veza između turističke aktivnosti i aprecijacije domaće valute, čime nije potvrđen klasični valutni mehanizam nizozemske bolesti. S druge strane, pokazatelji realnog sektora upućuju na pozitivne učinke članstva u Europskoj uniji, osobito putem statistički značajnog rasta industrijske proizvodnje, smanjenja nezaposlenosti i rasta prosječnih neto plaća, što sugerira ublažavanje pojedinih strukturnih simptoma nizozemske bolesti. Međutim, analiza inflacije i stope rasta BDP-a ne potvrđuje stabilizirajući učinak članstva u Europskoj uniji s obzirom na to da je zabilježen statistički značajan rast inflacije te pozitivan, ali statistički neznačajan trend gospodarskog rasta. Iako Republika Hrvatska ne pokazuje sve simptome nizozemske bolesti, prisutna je izražena strukturna ovisnost o turizmu, što povećava ranjivost gospodarstva na vanjske šokove i upućuje na potrebu primjene fiskalne, monetarne i strukturne politike usmjerene na diverzifikaciju gospodarstva, jačanje industrijske baze te ulaganje u obrazovanje, inovacije i razvoj ljudskog kapitala.
U članku se analizira kretanje cijene odabranih instrumenata na svjetskim tržištima tijekom 2025. Za analizu su odabrani instrumenti s burze roba – nafta tipa Brent i zlato, zatim instrumenti s burze vrijednosnih papira – dionički indeks S&P500 i američke državne obveznice US 10Y, kao i kriptoimovina odnosno kriptovaluta bitcoin. Riječ je o različitim tipovima instrumenata koji su ostvarili najveću tržišnu kapitalizaciju, odnosno s kojima se najviše trgovalo na svjetskim tržištima tijekom 2025. Prikupljeni podatci sistematizirani su na tjednoj razini i napravljena je kvalitativna analiza kretanja cijena svih instrumenata s odabirom najznačajnih promjena u njihovoj vrijednosti koje su ostvarene tijekom godine. Također, korišteni su grafički prikazi usporedbe dobivenih rezultata za svaki tip investicijskog instrumenta koji su zatim sintetizirani na razini tjednih promjena cijena. Za prikupljanje ovakve vrste podataka korišten je Bloombergov terminal s dostupnim informacijama o kretanjima dnevnih cijena svih instrumenata u 2025. Dobiveni rezultati provedene analize sintetizirani su na tjednoj razini na temelju čega je napravljena uzročno-posljedična veza između razloga za promjenu njihove cijene i tipične reakcije (rast/pad) u njezinu kretanju tijekom godine. Na temelju agregiranih rezultata zaključak je da na burzi roba ulaganje u naftu i zlato dobrim dijelom ovisi o geopolitičkim neizvjesnostima koje direktno utječu na rast, odnosno pad cijene tih dobara. Nasuprot tomu, ulaganje u dionice i obveznice primarno ovisi o makroekonomskim pokazateljima od kojih se najviše ističe inflacija, odnosno kretanje referentnih kamatnih stopa središnjih banaka. Kada je riječ o bitcoinu, izražene tjedne oscilacije u cijeni posljedica su promjena u globalnoj likvidnosti na svjetskim tržištima, spremnosti za prihvaćanjem većeg tržišnog rizika od strane investitora i promjena koje se odnose na regulatorne vijesti vezano za kriptovalute. Zaključak provedene analize ukazuje na to da je promjena cijene bitcoina u 2025. u značajnoj mjeri evidentirana u identičnim vremenskim intervalima kada je evidentirana i promjena cijene odabranih dioničkih indeksa i državnih obveznica. Takav trend kretanja cijena navedenih instrumenata može se očekivati i u budućem razdoblju u odnosu na primjetnu povećanu regulaciju i standardizaciju kriptovaluta od strane međunarodnih financijskih institucija. Sukladno tomu, kriptovalute postepeno gube svoju glavnu karakteristiku koja ih definira kao decentraliziranu i financijski neovisnu imovinu. Buduće istraživanje na ovu temu može uključiti dulju vremensku seriju podataka, kvantitativni statistički model i/ili različite tipove instrumenata koji bi također mogli iskazati potencijalnu međuovisnost različitih varijabli s kriptovalutama.
Ponašanje kupaca odnosi se na procese koje pojedinci ili skupine prolaze prilikom odabira, kupnje, korištenja i odlaganja proizvoda i usluga da bi zadovoljili svoje potrebe i želje. Na ponašanje kupaca (potrošača) utječu različiti čimbenici. Demografski čimbenici važni su za razumijevanje potreba kupaca, a psihološki čimbenici utječu na njihove stavove prilikom kupovine. Razumijevanje ponašanja kupaca omogućuje bolju segmentaciju tržišta, pomaže u razvoju proizvoda koji odgovaraju stvarnim potrebama, omogućuje izradu učinkovitih marketinških strategija te povećava zadovoljstvo i lojalnost potrošača. Svrha je istraživanja identificirati čimbenike koji utječu na preferencije kupaca prilikom odabira mjesta kupovine, identificirati mjesta kupovine i utvrditi povezanost demografskih čimbenika s čimbenicima koji utječu na kupovinu. Za potrebe rada provedeno je primarno kvantitativno istraživanje online upitnikom putem Google Forms platforme kao instrumenta istraživanja, a s ciljem identificiranja čimbenika prilikom odabira mjesta kupovine. U istraživanju je sudjelovalo 165 ispitanika (N = 165). Metodologija istraživanja utemeljena je na primjeni deskriptivne statistike, analize povezanosti između demografskih karakteristika ispitanika i njihovih preferencija, koristeći se Spearmanovim koeficijentima korelacije, Welchovim t-testom i Welchovom analizom varijance. Rezultati istraživanja ukazuju na to da kupci preferiraju kupovinu na prodajnim mjestima koja nude povoljne cijene, kvalitetne proizvode i atraktivne promocije. Na temelju provedenog istraživanja zaključeno je da demografske karakteristike imaju statistički značajan utjecaj na preferencije kupaca prema nekim čimbenicima, da većina kupaca i dalje preferira tradicionalnu kupovinu i da cijena proizvoda najvažniji čimbenik prilikom odabira prodajnog mjesta.
Inovacije u turizmu, koje čine novi proizvodi, usluge, procesi i poslovni modeli, predmet su sve češćih istraživanja u znanosti i praksi. Cilj je ovog rada objasniti povezanost poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti u hrvatskom hotelijerstvu. Poduzetnička usmjerenost kao dimenzija poslovanja odražava sklonost postojećih poduzeća prema jačanju konkurentnosti, proaktivnom djelovanju i preuzimanju rizika. Organizacijska se inovativnost kao druga dimenzija odnosi na promjene u sustavu hotelskog menadžmenta kojem je svrha povećati efikasnost marketinških ulaganja, brže odgovoriti na potrebe tržišta i održivo se razvijati. Za mjerenje poduzetničke usmjerenosti korištene su četiri varijable: proaktivnost, preuzimanje rizika, autonomija i kompetitivnost. Za organizacijsku su inovativnost korištene tri varijable: marketinška, proizvodna i procesna. S obzirom na to da nema istraživanja o međuodnosu ovih dviju dimenzija poslovanja u hrvatskom hotelijerstvu, dodana vrijednost ovog rada leži u rezultatima empirijskog istraživanja. U svrhu prikupljanja primarnih podataka provedeno je anketiranje uzorka od 101 ispitanika iz isto toliko hotela. Rezultati su potvrdili glavnu hipotezu (H1) po kojoj postoji pozitivna povezanost između poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti hrvatskih hotela. Proizlazi da su pritom varijable proaktivnosti i autonomije najsnažnije povezane s organizacijskom inovativnošću. U svrhu održavanja konkurentske prednosti, hoteli se najviše koriste manje rizičnim inovacijama koje se mogu brzo implementirati. Doprinos ovoga rada ogleda se u pružanju uvida praktičarima i istraživačima u načine poboljšavanja hotelskog proizvoda, održavanja konkurentnosti i zadovoljavanja potreba suvremenih gostiju. Mali uzorak te nedostatak demografskih podataka o ispitanicima, kao i podatci o nekim važnim značajkama odabranih hotela, limiti su ovog istraživanja zbog kojih se na temelju rezultata ovog rada ne mogu donositi opći zaključci.
Komercijalna diplomacija predstavlja posrednički mehanizam između državnih institucija i poduzeća, usmjerena na olakšavanje tržišnog pristupa i smanjenje troškova internacionalizacije, stvarajući preduvjete za njihovu međunarodnu tržišnu prisutnost. Iako znanost prepoznaje važnost ovakvog oblika institucionalne potpore u procesu internacionalizacije poslovanja,odnos državnih institucija i poslovnog sektora nedovoljno je istražen, pri čemu se istraživački ciljevi često ograničavaju na makroekonomsku razinu, zanemarujući potrebe poduzetničkog sektora i specifičnosti djelatnosti u kojima djeluje. Ovo istraživanje fokusira se na sektor malih i srednje velikih hotelskih poduzeća u Hrvatskoj, s naglaskom na percepciju hotelskihmenadžera o značaju institucija nadležnih za pružanje usluga komercijalne diplomacije. Svrha je razumjeti kako hotelski menadžeri vrednuju ulogu državnih institucija u olakšavanju međunarodnog tržišnog pozicioniranja. Na uzorku od 103 ispitanika istražen je utjecaj veličine i lokacije hotela na percepciju relevantnosti institucija koje pružaju usluge komercijalne diplomacije u procesu međunarodnog tržišnog proboja. Rezultati sugeriraju značajne razlike u percepciji institucionalnepotpore ovisno o lokaciji (p = 0,001) i veličini hotela (p = 0,045). Hotelska poduzeća u zaleđu Jadranske regije i u Panonskoj Hrvatskoj percipiraju institucije kao važnije u odnosu na one uz obalu i u Sjevernoj Hrvatskoj,dok mala i srednje velika hotelska poduzeća vrednuju institucionalnu podršku više nego mikro poduzeća. Rezultati ukazuju na potrebu za prilagođenim modelima institucionalne potpore koji uzimaju u obzir regionalne i strukturne specifičnosti hotelskog sektora, s ciljem učinkovitijeg poticanja procesa internacionalizacije putem komercijalne diplomacije.
Izazovne promjene na tržištu rada, uzrokovane novim tehnologijama, znanjima i nepredviđenim situacijama, dovode do potrebe cjeloživotnog učenja i prilagodbe novonastalim uvjetima razvojem novih znanja, vještina, novim obrazovnim institucijama i pružateljima usluga prekvalifikacija. Za pružatelje usluga, kao i društvo u cjelini, značajna je spoznaja koliko su trenutno zaposlene osobe, ali i one koje su u potrazi za novim poslom, spremne uložiti vremena i truda za stjecanje novih znanja. Cilj ovog rada jest spoznaja stavova ispitanika u odnosu prema pružateljima usluga za prekvalifikaciju i o programima cjeloživotnog obrazovanja te njihova spremnost na prilagodbu. Istraživanje je provedeno u Osječko-baranjskoj županiji s ispitanicima srednjeg i visokog stupnja obrazovanja uz pomoć Google obrasca. Rezultati ankete bit će koristan alat koji će omogućiti bolje razumijevanje svih aktera na tržištu rada te njihovog utjecaja na stvaranje novih programa cjeloživotnog učenja, na promjene u obrazovanju i poticanje prilagodbe. Rezultati rada jasno upućuju na potrebu usvajanja novih znanja. U istraživanju su se upotrebljavale metode analize i sinteze, induktivna i deduktivna te statistička metoda.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost kategorizacije hotela s percepcijom predanosti vodstva i uključenosti zaposlenika u aktivnosti kontinuiranih poboljšanja u kontekstu hrvatskog hotelijerstva, s namjerom doprinosa unaprjeđenju kvalitete upravljanja u smještajnim objektima različitih kategorija. Empirijsko istraživanje provedeno je na uzorku srednjih i velikih hotelskih poduzeća u Republici Hrvatskoj, pri čemu su ispitana 244 menadžera uz uporabu Likertove skale od sedam stupnjeva. Obrada podataka uključivala je deskriptivne statističke metode i neparametrijsku analizu Kruskal-Wallis testom zbog utvrđenog odstupanja od normalne distribucije. Rezultati ukazuju na statistički značajne razlike u percepciji predanosti vodstva u odnosu na kategorizaciju hotela (p < 0,05), pri čemu se u hotelima više kategorije, osobito u onima s pet zvjezdica, vodstvo percipira kao više uključeno u svakodnevne aktivnosti kvalitete. Suprotno tomu, iako su hoteli viših kategorija ostvarili više prosječne rangove za uključenost zaposlenika, razlike nisu bile statistički značajne (p > 0,05). Dobiveni rezultati doprinose postojećoj literaturi te sugeriraju da kategorizacija hotela može biti indikator razine predanosti vodstva, no ne i odlučujući čimbenik u poticanju uključenosti zaposlenika.
Ovaj rad istražuje odnos među organizacijskom kulturom, mentalnim zdravljem i zadovoljstvom poslom zaposlenika makedonskih visokoškolskih ustanova tijekom pandemije COVID-19. Uzimajući u obzir okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19, može se zaključiti da različite kulture mogu generirati različita ponašanja u istim situacijama, što se odražava na različita stanja mentalnog zdravlja, a posljedično i na stupanj zadovoljstva poslom zaposlenika u visokoškolskim ustanovama. Činjenica je da do sada nisu provedena istraživanja koja povezuju organizacijsku kulturu, mentalno zdravlje i zadovoljstvo poslom u visokoškolskim ustanovama u Republici Sjevernoj Makedoniji tijekom pandemije COVID-19. Teorijska osnova za mjerenje organizacijske kulture bio je instrument VOX Organizationis, sindrom izgaranja na poslu mjerio se pomoću upitnika Maslach Burnout Inventory (MBI), a mentalna i emocionalna dobrobit pomoću dvodijelne Procjene mentalnih poremećaja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te instrumenta za mjerenje promjena u radnim praksama. Istraživanje pokazuje da postoji povezanost među organizacijskom kulturom, mentalnim zdravljem i zadovoljstvom poslom zaposlenika makedonskih visokoškolskih ustanova tijekom pandemije COVID-19.
Tržište automobila predstavlja dinamično i kompleksno područje istraživanja u okviru mikroekonomije. Unatoč opsežnom istraživanju ponude i potražnje na automobilskom tržištu, posebice u kontekstu cijena goriva, ekonomske regulacije i tehnoloških inovacija, i dalje postoje značajni prostori za dodatne studije, osobito u svjetlu novijih globalnih i regionalnih promjena. Svrha je ovog rada mikroekonomska analiza ponude i potražnje na tržištu automobila Europske unije u razdoblju od 2015. do 2023., s fokusom na utjecaj cijena goriva, ekoloških regulacija i ekonomskih poticaja na potrošačko ponašanje i tržišne dinamike. Istraživanje obuhvaća te faktore, pružajući sveobuhvatniji uvid u složene međusobne odnose između ekonomskih uvjeta i potrošačkog ponašanja. Cilj je rada pružiti sveobuhvatan uvid u trenutne i buduće trendove na automobilskom tržištu, informirati donositelje politika i industrijske aktere o optimalnim strategijama za postizanje održivijeg i efikasnijeg tržišta. Pristup istraživanju ove teme utemeljen je na prikupljanju relevantnih statističkih podataka i primjeni odgovarajućih kvantitativnih metoda koje analiziraju ponudu i potražnju osobnih automobila u razdoblju od 2015. do 2023. na razini Europske unije. Za obradu korištenih statističkih podataka primijenjena je deskriptivna statistika i regresijska analiza pri čemu su se uzele u obzir varijable poput cijena goriva i raspoloživog dohotka u odnosu na potražnju za automobilima. Rezultati istraživanja naglašavaju kompleksnost automobilskog tržišta koje se suočava s višestrukim izazovima, ali i prilikama za razvoj inovativnih i održivih proizvoda u skladu s europskim ekološkim ciljevima. Naime, generalno se može zaključiti da promjene cijena goriva, ekološke regulacije, ekonomski poticaji i posljedice pandemije COVID-19 zajedno oblikuju strukturu ponude i potražnje, kao i preferencije potrošača. Dok su ekološke regulacije i ekonomski poticaji ključni pokretači u prijelazu na održiviji transport, pandemija je dodatno ubrzala potrebu za prilagodbom tržišta novim izazovima i promjenjivim preferencijama potrošača.
Inovacije u turizmu, koje čine novi proizvodi, usluge, procesi i poslovni modeli, predmet su sve češćih istraživanja u znanosti i praksi. Cilj je ovog rada objasniti povezanost poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti u hrvatskom hotelijerstvu. Poduzetnička usmjerenost kao dimenzija poslovanja odražava sklonost postojećih poduzeća prema jačanju konkurentnosti, proaktivnom djelovanju i preuzimanju rizika. Organizacijska se inovativnost kao druga dimenzija odnosi na promjene u sustavu hotelskog menadžmenta kojem je svrha povećati efikasnost marketinških ulaganja, brže odgovoriti na potrebe tržišta i održivo se razvijati. Za mjerenje poduzetničke usmjerenosti korištene su četiri varijable: proaktivnost, preuzimanje rizika, autonomija i kompetitivnost. Za organizacijsku su inovativnost korištene tri varijable: marketinška, proizvodna i procesna. S obzirom na to da nema istraživanja o međuodnosu ovih dviju dimenzija poslovanja u hrvatskom hotelijerstvu, dodana vrijednost ovog rada leži u rezultatima empirijskog istraživanja. U svrhu prikupljanja primarnih podataka provedeno je anketiranje uzorka od 101 ispitanika iz isto toliko hotela. Rezultati su potvrdili glavnu hipotezu (H1) po kojoj postoji pozitivna povezanost između poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti hrvatskih hotela. Proizlazi da su pritom varijable proaktivnosti i autonomije najsnažnije povezane s organizacijskom inovativnošću. U svrhu održavanja konkurentske prednosti, hoteli se najviše koriste manje rizičnim inovacijama koje se mogu brzo implementirati. Doprinos ovoga rada ogleda se u pružanju uvida praktičarima i istraživačima u načine poboljšavanja hotelskog proizvoda, održavanja konkurentnosti i zadovoljavanja potreba suvremenih gostiju. Mali uzorak te nedostatak demografskih podataka o ispitanicima, kao i podatci o nekim važnim značajkama odabranih hotela, limiti su ovog istraživanja zbog kojih se na temelju rezultata ovog rada ne mogu donositi opći zaključci.
Ovo istraživanje usmjereno je na prikupljanje sociodemografskih podataka posjetitelja muzeja: spol, dob, obrazovanje, mjesto stanovanja te njihovo zadovoljstvo manifestacijom i učestalost dolaska na manifestaciju Noć muzeja u Čakovcu. U tu je svrhu provedeno primarno istraživanje putem upitnika kojem su ispitanici pristupali s pomoću barkoda, a u kojem su sudjelovala 164 posjetitelja iz Međimurske i susjednih županija te susjedne Republike Slovenije. Ispitanici su bili posjetitelji, pa je riječ o prigodnom uzorku. Ispitanici su svojevoljno popuniti anketni upitnik, koristeći se aplikacijom barcod / QR code. Anketni upitnik sastojao se od dvaju dijelova: u prvom se dijelu ispitivao profil posjetitelja, a u drugom zadovoljstvo posjetitelja. Popunjavanju ankete mogli su pristupiti samo punoljetni posjetitelji. Rezultati su obrađeni osnovnim statističkim metodama te su grafički prikazani i uspoređeni sa sličnim istraživanjima. Nadalje, na temelju rezultata ovog istraživanja zaključujemo da velika većina posjetitelja nisu samo lokalni posjetitelji, da većina ispitanika nije prvi puta na manifestaciji, da najviše njih dolazi s prijateljima ili obiteljski, pa se tako navika dolaska na manifestaciju prenosi na mlađe naraštaje. Dolaske na manifestaciju tijekom više godina potvrđuje i činjenica da su posjetitelji više nego zadovoljni temama, programom i postavom muzeja tijekom Noći muzeja. Nakon rezultata vezanih za održavanje manifestacije, broj posjetitelja i teme manifestacije, u nastavku rada analiza je usmjerena na profil i zadovoljstvo posjetitelja.
Društvene mreže postale su ključan kanal za stvaranje i upravljanje imidžom brenda, pri čemu vizualni sadržaj koji generira hotelski brend predstavlja jedan od najučinkovitijih alata za marketinšku promociju. Svrha ovog rada jest ponuditi dubinsku analizu trenutačnih praksi u stvaranju vizualnog sadržaja luksuznih hotela te hotelijerima omogućiti jasniji uvid u slabosti i prilike njihova pristupa dijeljenju vizualnog sadržaja na društvenim mrežama. Detaljnim pregledom trenutačnih praksi uočavaju se slabosti generičkog pristupa, kojem često nedostaje autentičnosti i personalizacije, čime se propušta prilika za dublje povezivanje s pratiteljima na društvenim mrežama i mogućim gostima. U radu su predložene smjernice koje luksuznim hotelima omogućuju prijelaz na optimiziranu strategiju vizualne komunikacije, a obuhvaćaju prilagodbu vizualnog sadržaja specifičnim zahtjevima različitih platformi, korištenje tema koje odražavaju trendove i lokalnu autentičnost te primjenu storytellinga putem serija fotografija i videozapisa. Osobit je naglasak stavljen na važnost profesionalne produkcije, koja dodatno naglašava luksuz i ekskluzivnost hotelskog brenda. Doprinos ovog rada leži u praktičnim preporukama za optimizaciju vizualnog sadržaja, čime se luksuznim hotelima omogućuje povećanje angažmana i broja pregleda te time jačanje identiteta brenda i diferencijacija od konkurenata.
Svrha: Cilj ovog istraživanja jest ispitati izazove s kojima se globalna hotelska industrija suočila tijekom pandemije COVID-19, uz evaluaciju kriznih strategija koje primjenjuje uprava hotela.Dizajn istraživanja / Metodologija: Napravljen je pregled literature, koji sintetizira rezultate iz 21 relevantne studije preuzete iz Google Scholara. Za identifikaciju i kategorizaciju ključnih izazova s kojima se hotelska industrija suočava tijekom pandemije provedena je tematska analiza.Rezultati: Tematska analiza ukazala je na četiri primarna izazova: ekonomski, socijalni, sigurnosni i politički. Ti su izazovi naglasili duboke poremećaje uzrokovane pandemijom COVID-19 te istaknuli međusobnu povezanost globalnih sustava i ranjivost ugostiteljstva. Vidljive su učinkovite prakse upravljanja krizama, koje naglašavaju integraciju preventivnih mjera, strategije pripravnosti, reakcija i inicijativa za oporavak nakon krize.Zaključci: Studija naglašava potrebu za proaktivnim upravljanjem krizama u hotelskoj industriji te preporučuje mjere kao što su diversifikacija tokova prihoda, poboljšanje digitalnih kompetencija i provedba strogih zdravstvenih protokola. Preporuke također uključuju razvoj jasnih planova pripremljenosti za krizne situacije, kontinuirano praćenje regulatornih promjena te ulaganje u otpornu infrastrukturu i edukaciju zaposlenika kako bi se poboljšala organizacijska otpornost i prilagodljivost. Ova studija nudi praktične uvide u strategije upravljanja krizama prilagođene hotelskoj industriji usred pandemije COVID-19. Obuhvaćanjem literature i identificiranjem ključnih izazova, studija pruža djelotvorne preporuke za poboljšanje otpornosti industrije u učinkovitom snalaženju u budućim krizama.
Ovo istraživanje analizira utjecaj rasta monetarnih agregata na kretanje inflacije u članicama Eurosustava, s osobitim naglaskom na razlike između velikih (Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska) i malih (Slovenija i Hrvatska) članica Eurosustava. Cilj je bio utvrditi postoji li statistički značajna veza između stopa rasta ponude novca (M1 i M3) i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u razdoblju 2015. – 2024., kao i moguće prelijevanje inflacijskih pritisaka iz velikih članica na manje članice. Rezultati pokazuju da učinak monetarne ponude na inflaciju nije jednoznačan te varira među državama, pri čemu Njemačka i Francuska pokazuju statistički značajne veze, dok u Italiji i Španjolskoj takvi učinci nisu potvrđeni. Nadalje, nije pronađen jasan dokaz sustavnog prelijevanja inflacije iz većih u manje članice, osim u odnosu Njemačka – Slovenija. Ovi nalazi upućuju na složenost inflacijskih dinamika u eurozoni te potrebu za daljnjim istraživanjima koja uključuju širi spektar varijabli o asimetriji doprinosamonetarnim agregatima te stopama inflacije među članicama eurozone.
Muzejska djelatnost važna je za turizam i mnoge druge gospodarske grane. Dobar primjer uspješne promocije muzeja svakako je manifestacija Noć muzeja. Ta manifestacija prepoznata je, popularna i besplatna jednodnevna muzejska aktivnost koju od 2005. godine organizira Hrvatsko muzejsko društvo. Noć muzeja u Čakovcu održava se u suradnji s općinama Međimurske županije, koja se sastoji od 22 općine te gradova Prelog i Mursko Središće, uz Čakovec. Cilj je manifestacije građanima prikazati važnost muzeja te stalnim postavima, radionicama i edukacijama približiti lokalnu povijest stanovnicima i posjetiteljima iz drugih krajeva. Svrha rada jest utvrditi kada se manifestacija počela održavati, koje su teme manifestacije, kolika je posjećenost, odnosno broj posjetitelja, te kolik je njihov udio u ukupnom broju posjetitelja u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Istraženi su i analizirani programi od 2008. godine, od kada se manifestacija održava u Muzeju Međimurja Čakovec. Od 2015. godine programi Muzeja Međimurja Čakovec usklađeni su s programima na nacionalnoj razini, s obzirom na to da su muzeji do tada imali vlastite programe i aktivnosti. Muzej Međimurja Čakovec uključio se u manifestaciju Noć muzeja 2008. godine i od tada manifestacija nije održana samo jedne godine, 2013., ali se sljedećih godina ponovno kontinuirano održavala. Analizom svih prikupljenih podataka ustvrdili smo da je posjećenost manifestacije vrlo dobra, a ponekad i izvrsna. Valja napomenuti da je tijekom pandemije 2021. godine manifestacija održana online, a broj virtualnih posjetitelja bio je iznimno velik – 4900. Nove tehnologije i odgovorno poslovanje uz održivost pridonose razvoju turizma u Međimurskoj županiji, a to potvrđuju i nagrade dodijeljene međimurskom turizmu i Muzeju Međimurja Čakovec.
Istraživanje je usmjereno na prikupljanje podataka o upoznatosti građana Krapinskozagorske županije s poduzetničkom filantropijom, odnosno na prikupljanje podataka o njihovu znanju, stavovima i praksi vezanoj za poduzetničku filantropiju. U tu svrhu provedeno je primarno istraživanje putem upitnika, u kojem je sudjelovalo 159 građana Krapinsko-goranske županije. Prikupljeni podaci obrađeni su deskriptivnom statistikom. Glavni nalaz rada ukazuje na djelomičnu upoznatost građana Krapinskozagorske županije s poduzetničkom filantropijom. Građani ratove, gospodarske i energetske krize te prirodne nepogode smatraju čimbenicima s negativnim učinkom na individualna izdvajanja za opće dobro. Sudionici istraživanja iskazuju negativne percepcije o dostatnosti angažmana vladinih institucija i lokalne i regionalne samouprave u poticanju poduzetničke filantropije, kao i o povjerenju da će donacije dospjeti do primatelja kojima su namijenjene. Istraživanje ukazuje na nisku razinu informiranosti građana Krapinsko-zagorske županije o poduzetničkoj filantropiji te ističe potrebu za djelovanjem na svim razinama kako bi se građani educirali o individualnoj i poduzetničkoj filantropiji. Rad daje doprinos postojećoj teoriji filantropije, s naglaskom na poduzetničku filantropiju promatranu iz perspektive lokalnog stanovništva.
