
U ovom se radu analizira ključna uloga konzalting menadžmenta u optimizaciji financiranja malih i srednjih poduzeća iz fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj. Predmet istraživanja obuhvaća izazove s kojima se mala i srednja poduzeća suočavaju pri pristupu financijskim sredstvima te prilike koje konzalting menadžment pruža u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Cilj je rada detaljno istražiti kako konzalting menadžment doprinosi povećanju uspješnosti i učinkovitosti financiranja malih i srednjih poduzeća iz fondova Europske unije te identificirati ključne strategije koje se pritom primjenjuju. Metodologija rada utemeljena je na analizi koja pruža sveobuhvatan uvid u praksu konzalting menadžmenta u kontekstu financiranja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazuju na značajnu ulogu konzalting menadžmenta u prevladavanju administrativnih prepreka, poboljšanju financijske pismenosti i optimizaciji korištenja europskih sredstava. Glavni doprinos rada leži u pružanju empirijskog uvida u specifične strategije kojima se konzultanti koriste te u formuliranju preporuka za kreatore politika i sama mala i srednja poduzeća u cilju učinkovitijeg korištenja dostupnih financijskih resursa.
U ovom se rad donosi analitička procjena prijedloga Zakona o bitcoinu iz 2024. kojim se osniva strateška rezerva od 1 milijuna bitcoina u vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država. Prema navodima predlagateljice zakona, senatorice Cynthije Lummis, cilj ove akumulacije bio je osigurati financijsku neovisnost SAD-a, monetarnu stabilnost i očuvanje globalne dominacije. Rad ima dvostruku svrhu: prvo, preispitati tvrdnje da bitcoin posjeduje ključna monetarna obilježja; drugo, ponuditi održive modele financiranja predložene akumulacije. U analizi su primijenjene deskriptivne, normativne, statističke, kvalitativno-komparativne i ekonometrijske metode. U završnom se dijelu rada donosi politološka projekcija mogućih geopolitičkih posljedica provedbe ovog zakona. U zaključku se utvrđuje da bitcoin ne ispunjava ključne monetarne funkcije te da predloženi zakon zahtijeva značajne izmjene.
Istraživanje ima za svrhu utvrditi postoje li spolne razlike u orijentaciji u vodstvu (na ljude / na zadatak) te u tradicionalnim i suvremenim stilovima vodstva među menadžerima i menadžericama u hrvatskom hotelijerstvu, uz naglasak na praktične implikacije za razvoj vodstva. U skladu s time, provedeno je online anketno istraživanje među menadžerima/menadžericama u hotelskom sektoru Republike Hrvatske. Korištene su validirane skale za mjerenje stavova ispitanika o tome jesu li u svom vodstvu više orijentirani na ljude ili na zadatak te koji stil vodstva najviše primjenjuju: autokratski, demokratski, laissez-faire, transakcijski ili transformacijski. Rezultati su pokazali da žene u prosjeku češće u vodstvu primjenjuju karakteristike transformacijskog vodstva (osnaživanje, mentoriranje, individualizirano uvažavanje, etičko odlučivanje), kao i da su više usmjerene na ljude (zaposlenike), dok su muškarci skloniji autoritativnim praksama, odnosno direktivno-strukturnim komponentama (jasnoća očekivanja, standardiziranje postupaka, nadzor pogrešaka) i više su orijentirani na zadatak. Razlike su stoga posebno izražene u transformacijskom i autokratskom okviru, dok se u demokratskom, laissez-faire i transakcijskom stilu ne potvrđuju sustavno.Dobiveni nalazi upućuju na komplementarnost stilova i podupiru argument za veću zastupljenost žena u menadžmentu: kombinacija razvojno-relacijskih i direktivno-operativnih snaga pridonosi kvaliteti usluge, stabilnosti izvedbe i dugoročnom razvoju kadrova. Preporučuje se poticanje ciljanih programa razvoja liderstva (npr. mentorstvo, coaching, standardizacija procesa) te širenje istraživanja na veće i raznolikije uzorke uz primjenu robusnih višedimenzionalnih testova.
U ovom se radu ističe problem nejednakosti legalnih investitora u odnosu na one koji su gradili bespravno. Bespravna gradnja nastavila se i nakon krajnjeg roka za legalizaciju, odnosno do 30. lipnja 2018., a legalni se graditelji susreću s upravnim postupkom koji je diskriminatoran i neustavan u odnosu na uključivanje susjeda u postupak izdavanja dokumenata za legalizaciju nekretnina.
Hrvatska se ubraja među države članice Europske unije s izraženom ovisnošću o turizmu, što povećava rizik od pojave simptoma nizozemske bolesti. Nizozemska bolest nastaje kao posljedica snažnog rasta pojedinog sektora gospodarstva koji generira značajan priljev deviza, pri čemu dolazi do strukturnih poremećaja poput aprecijacije realnog efektivnog tečaja, rasta realnih plaća, slabljenja industrijske proizvodnje i povećanja nezaposlenosti. Cilj rada bio je ispitati postojanje i intenzitet simptoma nizozemske bolesti u Republici Hrvatskoj te analizirati ulogu članstva u Europskoj uniji u njihovu ublažavanju. U radu se primjenjuje kombinacija deskriptivne i regresijske analize makroekonomskih i turističkih pokazatelja u razdoblju od 2003. do 2023. Rezultati empirijske analize pokazuju da, unatoč snažnu rastu turizma i značajnom priljevu deviza, nije potvrđena statistički značajna veza između turističke aktivnosti i aprecijacije domaće valute, čime nije potvrđen klasični valutni mehanizam nizozemske bolesti. S druge strane, pokazatelji realnog sektora upućuju na pozitivne učinke članstva u Europskoj uniji, osobito putem statistički značajnog rasta industrijske proizvodnje, smanjenja nezaposlenosti i rasta prosječnih neto plaća, što sugerira ublažavanje pojedinih strukturnih simptoma nizozemske bolesti. Međutim, analiza inflacije i stope rasta BDP-a ne potvrđuje stabilizirajući učinak članstva u Europskoj uniji s obzirom na to da je zabilježen statistički značajan rast inflacije te pozitivan, ali statistički neznačajan trend gospodarskog rasta. Iako Republika Hrvatska ne pokazuje sve simptome nizozemske bolesti, prisutna je izražena strukturna ovisnost o turizmu, što povećava ranjivost gospodarstva na vanjske šokove i upućuje na potrebu primjene fiskalne, monetarne i strukturne politike usmjerene na diverzifikaciju gospodarstva, jačanje industrijske baze te ulaganje u obrazovanje, inovacije i razvoj ljudskog kapitala.