Ovaj rad analizira komunikacijske aspekte vidljivosti tetovaža u profesionalnom i širem društvenom prostoru, polazeći od razumijevanja tijela kao aktivnoga komunikacijskog medija. Tetovaže se promatraju kao trajne tjelesne inskripcije koje, u trenutku vidljivosti, izlaze iz privatne sfere i postaju predmet društvene percepcije, interpretacije i evaluacije. Cilj rada jest razumijevanje načina na koje nositelji tetovaža percipiraju komunikacijske posljedice njihove vidljivosti. Teorijski okvir rada temelji se na simboličkom interakcionizmu, semiotičkom razumijevanju tijela kao znakovnog sustava, dramaturškoj teoriji upravljanja dojmom te konceptima simboličkoga kapitala i normativne regulacije tijela. Empirijski dio rada temelji se na kvantitativnom anketnom istraživanju provedenom na prigodnom uzorku od 704 punoljetne tetovirane osobe u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da je izraženija vidljivost tetovaža povezana s većom percepcijom profesionalnog rizika i očekivanjem negativnih evaluacija u profesionalno relevantnim interakcijama. Nadalje, nalazi upućuju na to da nositelji tetovaža situacijski reguliraju njihovu vidljivost, pri čemu se selektivne strategije prikrivanja znatno češće primjenjuju u interakcijama s autoritetima nego u neautoritativnim društvenim odnosima. Vidljivost tetovaža tako se potvrđuje kao kontekstualno uvjetovana komunikacijska praksa koja se odvija između izražavanja osobne autonomije i prilagodbe društvenim normama.
Digital platforms increasingly function as informal arenas of civic engagement in which citizens negotiate belonging, express social identities, and participate in pu blic debate. This study examines Croatian Reddit communities as emerging digital publics that reflect broader patterns of social cohesion, exclusion, and participatory inequality. Drawing on theories of virtual communities and networked publics, this paper explores how Croatian Reddit communities communicate, construct bounda ries, and express collective identities through sentiment patterns during a moment of heightened social salience: the 2024 Croatian parliamentary and European Par liament elections. Using a dataset of 11,503 Reddit comments collected from March to June 2024, we apply network analysis, sentiment analysis, and topic modelling to explore how communities interact, differentiate themselves, and confront one another. Findings show that although communities discuss the same socially relevant topi cs, they differ in emotional climates, reflecting affective dynamics characteristic of contemporary digital publics. Structural segmentation is accompanied by varying levels of negativity, which may discourage participation among less assertive users and reproduce existing inequalities in civic engagement. At the same time, a small group of “connectors” interacts across multiple communities, indicating a limi ted yet important potential for integrative communication in a fragmented digital environment. This study conceptualises these dynamics as a “clash of communities,” in which distinct groups remain separate yet continually engage in emotionally charged en counters. The findings highlight the importance of fostering inclusive communi cation norms, and recognising emotional dynamics as key factors shaping social cohesion and democratic participation in contemporary digital settings.
Previous research on adult citizens of the Republic of Croatia has shown that public awareness of opportunities to participate in e-consultations, particularly within the legislative process, remains limited. Although information and communication technologies have developed rapidly, insufficient public familiarity with e-consul tation mechanisms continues to represent a significant obstacle to participation. Recent studies have not sufficiently examined the factors influencing high school students’ willingness to engage in e-consultation processes. Accordingly, this paper analyses institutional indicators of public consultation implementation and exami nes the factors shaping high school students’ readiness to participate in e-consul tations during legislative procedures in Croatia. The research was conducted in two phases. In the first phase, official reports of the Government of the Republic of Croatia on public consultations conducted between 2015 and 2022, as well as reports of the Information Commissioner concering the implementation of the Right of Access to Information Act, were analysed. The findings indicate that although the number of consultations increased during the observed period, the number of par ticipants declined, with most consultations lasting fewer than 30 days. Despite high level of digital connectivity and the growing use of information and communicati on technologies, civic participation in e-consultations has not increased accordin gly. In the second phase, a survey was conducted among 239 high school students from Primorje-Gorski Kotar and Zadar counties during May and June 2024. The study examined the influence of parents’ formal education, digital literacy, civic education and, student motivation on young people’s willingness to participate in e-consultations. Data were analysed using the chi-square test, logistic regression, and independent samples t-tests. The results show that parents’ formal education si gnificantly influences students’ decisions to participate in e-consultations, whereas digital literacy does not have a statistically significant effect. The most influential factor was civic education, which significantly increases students’ motivation to participate. Although high levels of motivation were observed among students, no statistically significant relationship was identified between motivation and actual intention to participate. The findings thus suggest that institutional and technological preconditions for participation already exist, while the principal barriers are educational and relate to participants’ trust in the process and institutional system. In this context, civic and media literacy, developed through formal education, emerge as crucial factors for strenghtening active citizenship and increasing youth participation in e-democracy processes.
Definirajući specifičnosti sportskog novinarstva i polazeći od popularnosti izrav nih televizijskih prijenosa sportskih događaja te znajući da sportsko izvještavanje, osim informativne, ima i interpretativnu te zabavnu funkciju, cilj je rada istražiti specifičnosti stila sportskih komentatora te ispitati kojim se izražajnim sredstvima koriste komentatori pri izvještavanju, odnosno komentiranju sportskih događaja u televizijskim prijenosima. Pri tome treba istaknuti da su izravni televizijski prijenosi bitna sastavnica televizijskog programa i gledateljima daju dojam autentičnosti i sudjelovanja. Koristeći metodu analize sadržaja, u radu se analiziraju dvije utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva u Katru i jedna utakmica hrvatskoga klupskog prvenstva. Posebna se pozornost u analizi stila sportskih komentatora posvećuje korištenju „mi/oni” formulacije u komentiranju, načinima imenovanja igrača, korištenju uzvika i tišine te uporabi stereotipa i anglizama. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da komentatori aktere nogometne utakmice najčešće oslovljavaju prezimenom, da se koriste „mi/oni” formulacijom kada govore o Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, kao i da se često koriste tišinom i informacijama koje nisu vezane za trenutačnu igru kako bi pojačali dramatičnost i zanimljivost nogometne utakmice.
Zemlje Srednje i Istočne Europe od 1990-ih godina suočavaju se s korjenitim i br zim političkim, društvenim i ekonomskim promjenama koje su nagovijestile kraj do tadašnje monopolističke kontrole države nad medijima. Međutim, u dijelu zemalja regije uočava se trend izraženoga demokratskog nazadovanja i iliberalnog zaokreta koji se odražava i na njihove medijske sustave. Medijski sustavi pritom imaju ključ nu ulogu jer upravo kroz njih vladajuće strukture operacionaliziraju iliberalne poli tike i ostvaruju simboličku i institucionalnu dominaciju nad javnom sferom. Iako se njegove naznake mogu uočiti i u drugim zemljama, stručnjaci su složni u ocjeni da je trend iliberalnog zaokreta najizraženiji u Mađarskoj i Poljskoj – zemljama koje se donedavno smatralo predvodnicama političke demokratizacije i ekonomske libe ralizacije, a koje posljednjih godina derogiraju dostignute demokratske standarde, ugrožavaju vladavinu prava EU-a i kontinuirano padaju na ljestvicama slobode (medija). Koristeći aditivni indeks konceptualno povezanih pokazatelja iz baza po dataka V-Dem instituta, ovaj rad kontekstualizira te dijakronijski i usporedno raz matra ključne prekretnice, aktere i policy instrumente kojima se ostvaruje iliberalni zaokret medijskih sustava Mađarske i Poljske. Analiza pokazuje da je ključna pre kretnica iliberalnog zaokreta u objema zemljama bio dolazak desno-populističkih stranaka na vlast – Fidesza u Mađarskoj 2010. i PiS-a u Poljskoj 2015. godine, koje od tada koriste slične policy instrumente s ciljem uspostave i održavanja admini strativne i političke kontrole nad javnim, ali i komercijalnim medijima. Od trenutka preuzimanja vlasti Fidesz i PiS, uz podršku određenih interesnih skupina, otvoreno i agresivno interveniraju u medijski sustav, opravdavajući svoje poteze usko definira nim nacionalnim interesima i potrebom zaštite suvereniteta od konstruiranih prijet nji te provode paternalističku i partikularističku medijsku politiku kojom medijske resurse redistribuiraju pojedincima koji su bliski vlasti. Utvrđivanjem sličnosti i razlika koje su dovele do erozije slobode medija u Mađarskoj i Poljskoj, rad dopri nosi boljem razumijevanju uvjeta i manifestacija iliberalnog zaokreta te ukazuje na potrebu za daljnjim normativnim, teorijskim, empirijskim i usporednim razmatra njima odnosa medija i politike u Srednjoj i Istočnoj Europi.
