Pozitivno roditeljstvo podrazumijeva nenasilne, osnažujuće iuvažavajuće prakse usmjerene na dobrobit djeteta. Cilj ovogistraživanja bio je ispitati učestalost i dimenzije takvih praksi te njihovodnos s roditeljskim karakteristikama iz perspektive roditelja djece udobi od 2 do 11 godina (N = 678). Korišten je upitnik sa skalamapozitivnog roditeljstva i roditeljske kompetentnosti. Istraživanjem suprepoznate sljedeće dimenzije praksi pozitivnog roditeljstva: njegovanjemeđuljudskih odnosa, priznavanje djeteta kao osobe, osnaživanjedjeteta, struktura i vođenje, te briga i nježnost. Naposljetku, rezultatiregresijske analize potvrđuju povezanost praksi pozitivnog roditeljstvas roditeljskim stavovima, ali i određenim roditeljskim karakteristikama(spol, dob, stupanj obrazovanja, mjesto življenja).
Pokret, ritam i ples mogu imati važnu ulogu u razvoju djece mlađeškolske dobi jer povezuju tjelesno iskustvo s kognitivnim procesima,emocijama i socijalnim odnosima. Rad polazi od koncepta utjelovljenogučenja te razmatra kako se pokret, ritam i glazbeni doživljaj ispreplićus razvojnim i obrazovnim procesima. Posebna se pažnja posvećujeplesnim aktivnostima koje djeci omogućuju izražavanje, komunikacijui učenje kroz igru i improvizaciju. U tom se okviru analizirajuključne pedagoške ideje povezane s Jaques–Dalcrozeovim, Orffovimi Labanovim pristupom, a tema se promatra u kontekstu hrvatskogosnovnoškolskog kurikuluma. Naglasak je na mogućnostima povezivanjaishoda predmeta Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura te navrednovanju usmjerenom na proces (sudjelovanje, napredak, kreativnavarijacija i suradnja). Rad donosi metodičke smjernice primjenjiveu nastavi i izvannastavnim aktivnostima, s naglaskom na izvedivost ipoticanje dječjeg izraza kroz pokret.
Cilj je rada istražiti zastupljenost sadržaja o autorskom pravui autorstvu u predmetnoj nastavi hrvatskog jezika. Konkretno jeistraživačko pitanje poučava li se učenike tijekom predmetne nastavehrvatskog jezika o koncepcijama autorstva, autora i njegovih prava.Kako istraživanja o adresiranoj temi nisu provođena niti o njojpostoje objavljeni radovi, analiza je koncipirana tako da se krozmanji istraživački uzorak obuhvate dva potencijalno zanimljivaaspekta, a to su kurikulum (koji upućuje na stav kreatora obrazovnihpolitika) i osnovna nastavna sredstva. Metodom sadržajne analizeprvo je analiziran kurikulum, a potom komplet udžbenika hrvatskogjezika (od 5. do 8. razreda). Rezultati istraživanja ukazuju na brojnesadržaje o autorstvu u analiziranim kompletima. Rad je premapostavljenom istraživačkom pitanju i prema provedenom istraživanjuu cjelini inovativan. Istraživačka ograničenja proizlaze iz nedostatkaobjavljenih radova o temi, što je poradi izostanka primjera otežalokoncipiranje istraživanja i jednako tako onemogućilo tumačenjeistraživačkih rezultata u komparativnoj perspektivi.
The aim of this research was to examine the readiness for inclusiveteaching. The study was implemented in 2021 with 621 (521 female)primary school teachers in Croatia, using a multidimensionalquestionnaire with high reliability. Our findings established gender asa predictor of the readiness for inclusive teaching, with female teachersreporting significantly higher levels of readiness for inclusive teaching(p<0.05). Participants from schools with stronger inclusive cultureand support, that reported higher satisfaction with prior inclusiveeducation, professional development activities and more inclusiveteaching experience, reported significantly more positive attitudesabout their readiness for inclusive teaching. Teacher education andprofessional development were not established as significant predictorsof the readiness for inclusive teaching. Our study established both“Inclusive school culture” and “Inclusive school support” as positivepredictors of the readiness for inclusive teaching.
U ovom se radu analiziraju feminističke ideje Françoisa Poullainade la Barrea, jednog od prvih muškaraca-filozofa koji se sustavnobavio pitanjem jednakosti spolova. Polazeći od kartezijanske filozofije,Poullain je nastojao osporiti dominantne mizogine predrasude 17.stoljeća, argumentirajući intelektualnu i društvenu jednakost ženai muškaraca. U svojim djelima De l’égalité des deux sexes, Del’éducation des dames i De l’excellence des hommes. Contre l’égalitédes sexes, kritički je preispitao predrasude koje žene stavljaju upodređeni položaj. Njegov rad, iako nedovoljno prepoznat u povijestifeminizma, anticipira kasnije prosvjetiteljske i liberalne feminističketeorije, naglašavajući da je nejednakost žena rezultat društvenihkonstrukcija, a ne prirodnih ograničenja. Kroz dijaloški oblik iepistemološki radikalizam, Poullain je zagovarao reformu obrazovanjai društvenih institucija kako bi se ženama omogućila istinska slobodamišljenja i djelovanja.
