
Autor se osvrce na neke dijelove knjige Ranka Matasovica Kultura i književnost Hetita (Zagreb 2000), ponajvise na one koje govore o jezicnoj i narodnosnoj situaciji u Maloj Aziji i sire u vrijeme Hetita te nesto i o vremenu prije i poslije. Ukazuje se na relativno novije lingvisticke radove u kojima se daju nova saznanja i spoznaje u vezi sa srodnoscu maloazijskih jezika za koje se obicno veli da nemaju srodnika - hatski s aphaskoadigejskima (sjeverozapadnima kavkaskima), huritski i urartski s nahskodagestanskima (sjeveroistocnima kavkaskima).
"This paper analyses available demographic data on international migration within and to Europe during the period 1918-1939 and 1945-1993. The main focus is on the east-west dimension of this migration. In the inter-war period some 9.2 million people either left their countries as labour migrants or were displaced.... In the post-war period (1945-1950) some 15.4 million people fled or were displaced within Europe.... Between 1950 and 1992 another 14 million people migrated from a country in East-central and Eastern Europe to the West.... In recent times the wars in Croatia and Bosnia as well as ethnic cleansing have led to the largest wave of refugees and displaced persons since 1945.... Our paper concludes that push and pull factors causing massive migration cannot only be contained by erecting new legislative barriers and deploying more armed border guards against newcomers." (SUMMARY IN ENG AND SPA)
Pretpostavljajuci da su i povremeni, iznenadni kontakti dovoljni za stvaranje akulturacijske situacije autori su nastojali identificirati neke njene pocetne faze (kontakt, komunikaciju i djelomicno procjenjivanje) između prognanika/izbjeglica i mjestana Hvara, kao i mogucnosti njihove sociokulturne integracije. U okviru toga istraživali su postojanje socijalne distance domaceg stanovnistva prema prognanicima/izbjeglicama i subjektivne procjene prognanika/izbjeglica s obzirom na povratak, njihove projekcije za buducnost i neke elemente percepcije njihove trenutne situacije. Hoce li se razlike r mil – r onil povecavati ovisi o faktorima koji ce poticati proces održavanja sociokulturne razlicitosti ili asimilaciju. Istovremeno, hoce li se proces akulturacije intenzivirati i koje ce se njegove faze aktualizirati, također ce ovisiti o cimbenicima kao sto su: dužina boravka u progonstvu/izbjeglistvu, perspektive povratka, ali ovisit ce i o planovima globalnoga drustveno-ekonomskog razvitka Hrvatske u cjelini (u ovom slucaju posebno otoka), o imigrantskoj politici i o vladinim planovima povratka za prognanike. Stoga, daljnje faze akulturacijskog procesa na Hvaru za sada ostaju otvorene.
"The paper [analyzes] available demographic data on international migration within and to Europe during the periods 1918-39 and 1945-92. The main focus is on the East-West dimension of this migration. In the inter-war period some 9.2 million people either left their countries as labour migrants or were displaced.... In the post-war period (1945-50) some 15.4 million people fled or were displaced within Europe. Most of them moved or were forced to move westwards.... In recent times the wars in Croatia and Bosnia as well as ethnic cleansing have led to the largest wave of refugees and displaced persons since 1945.... The paper argues that push and pull factors causing massive migration cannot...be contained by erecting new legislative barriers and deploying more armed guards against newcomers." (EXCERPT)