Za zadane vrijednosti nosivosti, brzine te omjera glavnih dimenzija i koeficijenta iskoristivosti istisnine osniva se inicijalni brod. Varirajuci duljinu i omjere glavnih dimenzija inicijalnog broda osniva se flota brodova. Za sve brodove iz generirane flote izracunavaju se ekonomske znacajke za razlicite kombinacije brzine, kamata i životnog vijeka. Tretirajuci ove znacajke kao ekonomska mjerila vrsnoce biraju se najbolji brodovi prema: najmanjem trosku izrade, najmanjem trosku izrade po toni nosivosti, najvecem koeficijentu iskoristivosti istisnine, najmanjim životnim troskovima po toni nosivosti, najmanjoj zahtijevanoj vozarini, najvecoj dobiti po toni nosivosti, najbržem povratu kapitala i najvecoj sadasnjoj vrijednosti projekta. U radu je utvrđeno da u izboru najboljeg broda prevladavaju ekonomska mjerila u odnosu na tehnicke kriterije.

Odabir najpovoljnijeg ili optimalnog propulzijskog sustava, s obzirom na cijeli niz vanjskih faktora koji utjecu na rad tog sustava te stoga i na funkcionalnost i operativnost ratnog broda u cjelini, vrlo je zahtijevan posao koji se cesto zna pokazati i jalovim ne donijevsi željeni rezultat zbog neprimjereno odabranih kriterija optimizacije. U ovom se radu razmatraju tri kriterija za odabir optimalnog propulzijskog sustava: maksimalna pouzdanost, minimalni ukupni troskovi patrolnog broda po nautickoj milji kroz deset godina te minimum omjera ukupnih troskova patrolnog broda po nautickoj milji kroz deset godina i pouzdanosti propulzijskog sustava. Varijabla pouzdanosti u spregi troskova i pouzdanosti vrlo malo utjece na nju zbog svojih visokih numerickih vrijednosti te se kao najprimjereniji kriterij za odabir optimalnog propulzijskog sustava preporuca kriterij minimalnih ukupnih troskova patrolnog broda po nautickoj milji kroz deset godina.

U radu se prikazuje mogucnost zamjene celicnih cjevi plasticnim cijevima, te prednosti koristenja u nekim brodskim sustavima.