U članku se analiziraju kvantitativna i kvalitativna obilježja stanovništva u pet gradova Bjelovarsko-

Prema važećem regulatornom okviru, univerzalna usluga u poštanskom susta-

The development of aviation in Croatia began more than a century ago with the development of the adequate infrastructure, mostly hangars for building of aircraft and their servicing. In that long-lasting development of the Croatian aviation, the focus has been on the military and especially civil aviation already by the beginning of World War I, in Austrian - Hungarian Monarchy. This paper will describe the development of civil aviation but not the commercial public traffic than the sports-recreational aviation. Special care is dedicated to avio tourism, i.e. tourism that appears due to the activities connected with ultralight flying and air sports. Avio tourism and its development contribute to the total number of visits and the tourist's consumption at tourist destinations which develop that kind of tourism. The paper concludes with some proposals for the development of the overall sports and recreational aviation and avio tourism.

Accessibility of postal access points is an important part that service providers, as well as regulatory bodies should take into account when planning post network capacities. This is important for the provision of the universal postal service. In this paper, accessibility of post offices is determined by application of Two Step Floating Catchment Area method (2SFCA). Geographic Information System (GIS) has been used for spatial analysis of post network, locations, calculation of distances, application of the method and presentation of the results. Current regulatory framework is validated by using catchment area derived from the regulatory criterion.

Accessibility of postal access points is an important part that service providers, as well as regulatory bodies should consider when planning postal network capacities. This is important for the provision of the universal postal service. In this paper, accessibility of post offices is determined by the application of the Two Step Floating Catchment Area method (2SFCA). Geographic Information System (GIS) was used for spatial analysis of postal network, locations, calculation of distances, application of the method and presentation of the results. The current regulatory framework is validated by using catchment area derived from the regulatory criterion.

The accessibility of postal services is guaranteed by international and domestic regulations. Regulating certain density of postal network elements is the most commonly used mechanism that enables the accessibility of postal services to residents of a given country. Commonly used regulatory measures (criteria) are mainly adopted and supervised by regulatory bodies in the postal services market. This paper analyzes the application of the concept of spatial accessibility in the postal system as well as the analysis of the spatial characteristics of the selected research area. Gravity method was used to calculate the accessibility indicator of postal network elements, and therefore postal services.

SAŽETAK Rad analizira prometno-geografski položaj jezera »Šoderica« odnosno glavne elemente koji determiniraju položaj poput rijeke Drave, željezničke pruge, blizinu gravitacijskih zona regionalnih i subreginalnih centara, te blizinu mađarske granice. S obzirom na kontaktni položaj Hrvatske i Mađarske, područje Šoderice karakterizira u makrogeografskom smislu povoljan tranzitni položaj koje ovom području daje željeznička pruga Rijeka-ZagrebKoprivnica-Drnje-Botovo-Zakany-Budimpešta. Tzv. izmješteni križišni položaj Šoderica teorijski koristi preko regionalne (županijske) ceste koja povezuje Međimurje preko Đelekovca i Torčeca s Drnjem i nastavlja se preko Sigeca i Hlebina do Novigrada Podravskog gdje se spaja na podravsku magistralu. U radu je analizirana prometna infrastruktura općina na području jezera Šoderice kao i intenzitet prometa na 3 brojačka mjesta područja Šoderice (povremenih i neprekinutih), uz naglasak da Podravina nužno treba što hitniju izgradnju brzih cesta u longitudinalnom i transverzalnom smjeru kako bi se bolje povezala s ostatkom Hrvatske. Uz prometnu problematiku vezani su i demografski utezi razvoju, te brojni ekološki problemi (tzv. prometna ekološka ostavština) s kojima je teško ostvariva turistička revalorizacija jezera.

SAŽETAK U zadnja dva desetljeća proces depopulacije podravskih naselja nastavljen je uz zabrinjavajući trend ubrzanja. U ovom članku autori su prikazali glavne elemente koji karakteriziraju kvantitativno i kvalitativno kretanje i strukturu stanovništva Podravine. Ta kretanja povezana su s analizom što ona znače za gospodarski i društveni život i razvoj ovoga kraja. Na početku je analizirano kvantitativno kretanje broja stanovnika od 1948. do 2011. godine, uz prikaz promjena u teritorijalnom rasporedu pučanstva. Potom slijedi detaljna analiza prirodnog kretanja stanovništva, prvenstveno nataliteta, fertiliteta i mortaliteta. Prikupljeni su podaci za sve podravske gradove i općine, te pojedinačno za svih 38 župa Komarničkog arhiđakonata. Analiza spolne i starosne strukture otkriva intenzivne procese starenja stanovništva. Prikazana je obrazovna i profesionalna struktura stanovništva po općinama, kao i kretanje nezaposlenosti. Na temelju tih i drugih kvalitativnih pokazatelja izvršena je tipizacija podravskih općina prema njihovim potencijalima za budući razvoj. Na kraju je data i projekcija broja stanovnika Podravine do 2051. godine. Analiza je poduprijeta velikim brojem tablica i grafikona.

Grad Prelog nalazi se u Međimurskoj županiji u Donjem Međimurju, istocno od Grada Cakovca, neposredno uz autocestu A-4 Gorican-Zagreb, željeznicku prugu M-501 Cakovec-Budimpesta. Povoljan prometni položaj omogucava gospodarstvu Grada Preloga povoljnu robnu razmjenu s ostalim dijelovima Republike Hrvatske i Srednje Europe. Uz ove povoljnosti, postoji i mnostvo prometnih problema od kojih je najvažniji prisutnost tranzitnog prometa kroz srediste Grada državnom cestom D-20. Prosjecni godisnji dnevni promet koji prolazi cijelom duljinom sredista grada veci je od 8.000 vozila a jos veca negativnost je prisutnost velikog udjela teskog teretnog prometa u nehomogenom prometnom tranzitnom toku. U radu su prikazane smjernice za razvitak kapitalne prometne mreže Grada Preloga. U prvi prioritet postavljena je Sjeverna obilaznica Grada za koju je izrađen glavni projekt. U drugi prioritet uvrstena je izgradnja istocne obilaznice, kao ceste koja ce olaksati promet istocnoj gospodarskoj zoni. Treci prioritet je izgradnja kvalitetnih raskrižja na lokalnoj cesti uz HE Dubrava i njeno opremanje zastitnim ogradama. U daljnjoj buducnosti vjerojatno ce se stvoriti i potreba izgradnje zapadne obilaznice, nakon aktivacije zemljista u gospodarske i stambene svrhe. Također, u radu su date preporuke za povecanje propusne moci cestovne mreže, povecanje sigurnosti prometa te za uređenje strogog sredista grada i izgradnju novog sredisnjeg gradskog trga.

SAžEtAK Grad Slatina nalazi se u Viroviticko-podravskoj županiji, na sjeveru u blizini granice s Republikom Mađarskom. Kroz Grad prolazi koridor državne ceste D-2 i regionalna pruga Varaždin-Osijek. U radu je analiziran cestovni prometni sustav Grada Slatine, a posebna je pažnja pridana analizi prometnih nesreca kroz georeferenciranu bazu podataka kroz cetiri godine od 2010. do 2013 godine. Temeljem poznatih troskova prometnih nesreca uslijed smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba te materijalne stete napravljena je i monetizacija troskova prometnih nezgoda za Grad Slatinu. Iz rezultata primijenjene metodologije vidljivi su enormi troskovi radi posljedica prometnih nezgoda. Upravo su sanacije opasnih mjesta u Gradu Slatini dobra prilika za iznimno rentabilne investicije. Nadalje, napravljena je lista prioriteta za sanaciju opasnih mjesta, a date su i preporuke o mjerama koje se trebaju provesti u cilju podizanja razine sigurnosti u Gradu. Osim toga, u radu su prikazane smjernice za daljnji razvitak cestovne infrastrukture u Gradu Slatini.