Polytechnic Lavoslav Ružička Vukovar

Ponašanje kupaca odnosi se na procese koje pojedinci ili skupine prolaze prilikom odabira, kupnje, korištenja i odlaganja proizvoda i usluga da bi zadovoljili svoje potrebe i želje. Na ponašanje kupaca (potrošača) utječu različiti čimbenici. Demografski čimbenici važni su za razumijevanje potreba kupaca, a psihološki čimbenici utječu na njihove stavove prilikom kupovine. Razumijevanje ponašanja kupaca omogućuje bolju segmentaciju tržišta, pomaže u razvoju proizvoda koji odgovaraju stvarnim potrebama, omogućuje izradu učinkovitih marketinških strategija te povećava zadovoljstvo i lojalnost potrošača. Svrha je istraživanja identificirati čimbenike koji utječu na preferencije kupaca prilikom odabira mjesta kupovine, identificirati mjesta kupovine i utvrditi povezanost demografskih čimbenika s čimbenicima koji utječu na kupovinu. Za potrebe rada provedeno je primarno kvantitativno istraživanje online upitnikom putem Google Forms platforme kao instrumenta istraživanja, a s ciljem identificiranja čimbenika prilikom odabira mjesta kupovine. U istraživanju je sudjelovalo 165 ispitanika (N = 165). Metodologija istraživanja utemeljena je na primjeni deskriptivne statistike, analize povezanosti između demografskih karakteristika ispitanika i njihovih preferencija, koristeći se Spearmanovim koeficijentima korelacije, Welchovim t-testom i Welchovom analizom varijance. Rezultati istraživanja ukazuju na to da kupci preferiraju kupovinu na prodajnim mjestima koja nude povoljne cijene, kvalitetne proizvode i atraktivne promocije. Na temelju provedenog istraživanja zaključeno je da demografske karakteristike imaju statistički značajan utjecaj na preferencije kupaca prema nekim čimbenicima, da većina kupaca i dalje preferira tradicionalnu kupovinu i da cijena proizvoda najvažniji čimbenik prilikom odabira prodajnog mjesta.

Izazovne promjene na tržištu rada, uzrokovane novim tehnologijama, znanjima i nepredviđenim situacijama, dovode do potrebe cjeloživotnog učenja i prilagodbe novonastalim uvjetima razvojem novih znanja, vještina, novim obrazovnim institucijama i pružateljima usluga prekvalifikacija. Za pružatelje usluga, kao i društvo u cjelini, značajna je spoznaja koliko su trenutno zaposlene osobe, ali i one koje su u potrazi za novim poslom, spremne uložiti vremena i truda za stjecanje novih znanja. Cilj ovog rada jest spoznaja stavova ispitanika u odnosu prema pružateljima usluga za prekvalifikaciju i o programima cjeloživotnog obrazovanja te njihova spremnost na prilagodbu. Istraživanje je provedeno u Osječko-baranjskoj županiji s ispitanicima srednjeg i visokog stupnja obrazovanja uz pomoć Google obrasca. Rezultati ankete bit će koristan alat koji će omogućiti bolje razumijevanje svih aktera na tržištu rada te njihovog utjecaja na stvaranje novih programa cjeloživotnog učenja, na promjene u obrazovanju i poticanje prilagodbe. Rezultati rada jasno upućuju na potrebu usvajanja novih znanja. U istraživanju su se upotrebljavale metode analize i sinteze, induktivna i deduktivna te statistička metoda.

Demografska struktura stanovništva jedan je od ključnih čimbenika demografske slike nekog područja te utječe na gospodarsko stanje države. Demografske promjene glavni su pokretač društvenog razvoja Europske unije i njezinih država članica, a posljedično utječu na društveno-gospodarski razvoj. U analizi demografske strukture stanovništva najčešće se razmatraju biološka (stanovništvo prema dobi i spolu), ekonomska, socio-profesionalna, obrazovna, nacionalna, religijska i kulturno-etnička obilježja stanovništva. Dobno-spolna struktura stanovništva temelj je fiziološke podjele rada i važna je za trenutačni gospodarski razvoj neke države. Zajedno s veličinom i gustoćom stanovništva, dobno-spolna struktura postavlja demografske okvire širenja društvene podjele rada. Poduzetnici imaju ključnu ulogu u tržišnim ekonomijama zbog njihove inovativnosti i utjecaja na gospodarstvo. Poduzetnički uspjeh ovisi o samom poduzetniku i njegovim karakteristikama, a olakšavaju ga čimbenici poput stupnja obrazovanja, obuke, iskustva, okruženja i demografskih karakteristika. Dob, spol i obrazovanje također utječu na poslovna postignuća poduzetnika. Za potrebe ovog rada putem online upitnika provedeno je istraživanje demografskih karakteristika poduzetnika u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 100 poduzetnika(N = 100). Metodologija istraživanja temelji se na primjeni deskriptivne statistike, a analizirani podaci prikazani su pomoću ključnih mjera centralne tendencije. Cilj istraživanja bio je utvrditi demografsku strukturu poduzetnika. Rezultati istraživanja pokazali su da su poduzetnici većinom visokoobrazovani muškarci koji žive u gradu i vlasnici su mikropoduzeća. Dobiveni rezultati mogu se primijeniti u svrhu promicanja poduzetništva među određenim strukturama stanovništva.

Posljednjih desetljeća svjedoči se velikim promjenama u poslovnom svijetu, koje su formalno omogućile veću zastupljenost žena na vodećim pozicijama, no postavlja se pitanje je li u realnosti doista tako. Podzastupljenost žena vidljiva je u mnogim sektorima zaposlenja, ali i društvenog života. Iako su žene danas prisutne i u upravljačkim strukturama, njihov put prema vrhu često je obilježen brojnim preprekamaili izazovima. Prisutnost žena u menadžmentu poboljšava inovativnost i produktivnost poduzeća, no ipak, unatoč pozitivnim promjenama, žene i dalje nailaze na prepreke poput rodnih predrasuda, „staklenog stropa“ i teškoća u usklađivanju profesionalnog i privatnog života. Cilj je ovog rada istražiti podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama, analizirajući razloge koji pridonose toj neravnoteži te posljedice koje ona ima na poslovnu učinkovitost i društveni napredak. Pomoću anketnog upitnika, za potrebe ovog rada provedeno je istraživanje u razdoblju od 10. do 20. kolovoza 2022. godine. Anketni upitnik napravljen je u Google Formsu, u potpunosti je anoniman, sastojao se od 21 pitanja, provodio se online, putem e-pošte i društvenih mreža. Istraživanju su pristupile 93 osobe različitog spola, godina i stavova, a obrada podataka provedena je deskriptivnom statistikom i korelacijskom analizom. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su žene u prosjeku obrazovanije od muškaraca, ali teže nalaze posao, rade na lošijim pozicijama, manje su plaćene te imaju smanjene mogućnosti napredovanja.

Pozadina i cilj: Premda je COVID-19 dominantno respiratorna bolest, često je praćen i brojnim neurološkim simptomima.U sklopu sindroma post-COVID-19 bilježimo pojavu različitih simptoma, među njima i vrtoglavice, na koje treba obratiti posebnu pozornost u današnjoj otoneurološkoj dijagnostici, jer post-COVID-19 vrtoglavice čine ne mali udio od 12,66% u ukupnom broju pacijenata oboljelih od poremećaja ravnoteže