Uvod: Primarni ekstraosealni Juingov sarkom predstavlja redak maligni tumor mekih tkiva i čini manji deo ukupne familije Juingovih sarkoma. Karlična lokalizacija ovog tumora u pedijatrijskom uzrastu izuzetno je retka. Lečenje podrazumeva multimodalni pristup koji uključuje hemoterapiju, hirurgiju i po potrebi radioterapiju, dok prognoza zavisi od uzrasta, veličine tumora i mogućnosti kompletne resekcije. Prikaz slučaja: Prikazan je slučaj trinaestogodišnjeg dečaka primljenog zbog retencije urina, uz prisutne tegobe otežanog mokrenja, defekacije i bola u lumbalnoj regiji u trajanju od mesec dana. Ultrazvučni i MRI pregled pokazali su veliku solidno-cističnu tumorsku masu male karlice sa bilateralnom hidronefrozom II stepena. Nakon biopsije, histopatološka, imunohistohemijska i FISH analiza potvrdile su dijagnozu ekstraosealnog Juingovog sarkoma, uz difuznu FLI-1 i NKX2.2 pozitivnost. Započeto je lečenje prema protokolu Euro-Ewing 2012, sa inicijalnim dobrim terapijskim odgovorom i značajnom redukcijom tumorske mase nakon šest VIDE ciklusa. Uprkos tome, došlo je do brze progresije bolesti, te je odustalo od hirurškog lečenja i uvedena je radioterapija. Zbog agresivnog lokalnog rasta tumora, infiltracije okolnih struktura i diseminacije bolesti, nastupio je letalni ishod. Zaključak: Ekstraosealni Juingov sarkom karlične regije je izuzetno redak entitet u pedijatrijskom uzrastu. Definitivna dijagnoza se postavlja histopatolški i imunohistohemijski. Multimodalni pristup u terapiji uključuje hirurgiju, hemoterapiju i radioterapiju u zavisnosti od resektibilnosti tumora. Karlična lokalizacija tumora nosi lošiju prognozu.
Uvod: Većina prijeloma gornjih i donjih ekstremiteta zahtijeva konzervativno liječenje. Imobilizacije sprječavaju pokretljivost zglobova te drže frakturne ulomke u povoljnom položaju kako bi se omogućilo optimalno cijeljenje prijeloma. Bolesnici se na različite načine suočavaju s izazovima koji slijede nakon postavljanja imobilizacije. Cilj: Cilj je ispitati kvalitetu života bolesnika prilikom konzervativnog liječenja prijeloma gornjih ili donjih ekstremiteta. Utvrditi postoje li razlike u ocjeni kvalitete života među ispitanicima s obzirom na mjesto prijeloma i neke socio-demografske osobitosti. Ispitanici i metode: U istraživanje su uključena 123 bolesnika oba spola, svih dobnih skupina s prijelomom gornjeg ili donjeg ekstremiteta, koji su liječeni konzervativno. U svrhu prikupljanja podataka koristio se upitnik Svjetske zdravstvene organizacije – Subjektivna ocjena zdravlja (SF-36). Značajnost razlike testirana je pomoću Mann-Whitney U testa. Rezultati: Kvaliteta života bolesnika s prijelomom gornjeg ekstremiteta lošija je u odnosu na bolesnike s prijelomom donjeg ekstremiteta. Uočena je značajna razlika u odnosu na spol bolesnika, pri čemu bolesnici ženskoga spola kvalitetu života procjenjuju lošijom u odnosu na bolesnike muškoga spola. Kvaliteta života u odnosu na dob bila je bolja za mlađe bolesnike, a u odnosu na radni status lošija za bolesnike koji su nezaposleni. Zaključak: Kvaliteta života bolesnika tijekom konzervativnog liječenja prijeloma gornjeg ili donjeg ekstremiteta zahtijeva integrirani pristup koji obuhvaća fizikalnu, emocionalnu, socijalnu i psihološku dimenziju skrbi. Uspješno upravljanje s boli, pravilna fizioterapija, psihološka podrška i angažman obitelji, čimbenici su koji doprinose optimalnom ishodu liječenja. Sveobuhvatna briga omogućuje bolesnicima da se brže vrate svojim normalnim aktivnostima i postignu visoku kvalitetu života nakon prijeloma.
Objective: Examine the attitudes of parents towards vaccination of children as well as the reasons for any negative attitude. In doing so, to determine whether there are differences in attitudes depending on formal medical education. Subjects and Methods: Data were collected from 100 participants at the Srebrnjak Children's Hospital via an anonymous questionnaire. The questionnaire consists of 14 questions that include some relevant parameters such as the age of the parents, number of children, education, previous experience with vaccines, etc. The data were processed using the χ2 test, with a significance level of p<0.01. Results: Data processing determined that in the sample examined, which was divided into those with and those without medical education, there was a significant difference in terms of information about vaccination and the source of this information. The results show that parents with medical education are significantly better informed than parents without medical education. Regarding the influence of the media, a significant difference was found, with those with medical education being less susceptible to media influence regarding child vaccination. There was no significant difference according to the level of education, place of residence, number of children in the family, frequency of vaccination and occurrence of vaccination complications, reasons for negative attitude, or experience of other parents. Conclusion: Medically educated parents have greater knowledge about vaccines and possible complications of vaccination, consult professionals more often, and are less susceptible to media influence, but regardless, they are equally skeptical about the benefits of vaccinating their children. Keywords: vaccination, children, parental education, parental attitudes
Uvod: Neplodnost je bolest ženskog i/ili muškog reproduktivnog sustava, a ukoliko postoje preklapanja, imamo udruženi čimbenik neplodnosti. Definirana je kao neuspjeh u postizanju trudnoće nakon dvanaest mjeseci nezaštićenih redovitih spolnih odnosa i predstavlja značajan javnozdravstveni problem za parove u reproduktivnoj dobi diljem cijeloga svijeta. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razinu znanja i mišljenje studenata prijediplomskog Studija sestrinstva o rizičnim čimbenicima za nastanak neplodnosti. Ispitanici i metode: U presječno istraživanje provedeno u svibnju 2023. godine bilo je uključeno 70 studenata prijediplomskog Studija sestrinstvo s Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, od kojih je 77,1% ženskog spola, uz podjednaku raspodjelu studenata po godini studiranja. Istraživanje je provedeno s pomoću anonimnog anketnog upitnika upotrebom internetske značajke „Google obrasci.“ Upitnik je sadržavao 21 pitanje o općim podacima ispitanika te specifičnim podacima o životnom stilu ispitanika, budućoj reprodukciji te njihovu znanju i mišljenju o rizičnim čimbenicima koji dovode do neplodnosti. Rezultati: Statistički obrađeni podaci ispitanika pokazali su zadovoljavajuću razinu znanja studenata o rizičnim čimbenicima za nastanak neplodnosti. Rezultati nisu ukazali na statistički značajnu razliku u godini studija ispitanika te čimbenicima rizika koji dovode do neplodnosti. Zaključak: Studenti prijediplomskog Studija sestrinstvo imaju zadovoljavajuću razinu znanja o čimbenicima rizika koji dovode do neplodnosti, ali studenti treće godine studija nisu pokazali višu razinu znanja od ostalih studenata. Veći dio studenata ima životni stil u skladu sa svojim znanjima o čimbenicima rizika za neplodnost. Saznanja svakako treba dalje nadopunjavati te kontinuirano procjenjivati utjecaj čimbenika rizika za nastanak neplodnosti, budući da isti mijenjaju obrasce pojavljivanja neplodnosti.
U ženskoj populaciji karcinom dojki je najčešća maligna bolest i mortalitet mu je 20 % zbog čega predstavlja veliki društveni i zdravstveni problem, osobito u razvijenim zemljama. Rano otkrivanje karcinoma dojke igra ključnu ulogu u poboljšanju ishoda liječenja. Ultrazvučna dijagnostika predstavlja važan alat za prepoznavanje i razlikovanje sumnjivih lezija, no precizna evaluacija može biti izazovna zbog subjektivnosti interpretacije. U tom kontekstu, umjetna inteligencija (UI), uključujući duboko učenje nude mogućnost standardizacije i unaprjeđenja dijagnostičke točnosti. Ova retrospektivna studija provedena je na Odjelu za radiologiju Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ u Vukovaru, koristeći 257 ultrazvučnih slika pacijentica koje su u razdoblju od studenog 2021. do veljače 2024. obavile ultrazvučni pregled i patohistološku analizu iglenom biopsijom. Prikupljene slike prilagođene su za analizu pomoću neuronske mreže DenseNet. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učinkovitost neuronske mreže DenseNet u analizi ultrazvučnih slika tumora dojki, s naglaskom na razlikovanje malignih od benignih tvorbi i mogućnost smanjenja broja nepotrebnih invazivnih dijagnostičkih postupaka. Dijagnostička učinkovitost modela procijenjena je usporedbom njegovih rezultata s patohistološkim nalazima, a korišteni su standardni statistički testovi. Model je pokazao točnost od 73%, AUC (area under the curve) vrijednost od 0.78, specifičnost od 68.8%, osjetljivost od 80% i F1-score od 70%.
