Polytechnic of Rijeka

Managing relational data effectively is essential in modern software development. Object-Relational Mapping (ORM) tools support two main approaches: Code First (CF), where models in code define the database, and Database First (DBF), where an existing schema guides code generation. This study first investigates the general differences between these approaches and evaluates them according to clearly defined criteria, including schema creation, migrations, data seeding, version control, and integration with the application layer. The criteria are contextualized across multiple frameworks, such as EF Core, Hibernate, Django ORM, and Doctrine, to provide a broader understanding of how each approach performs in different technological environments. To further validate the findings and gather practical insights, a survey of experienced practitioners was conducted. Results highlight that CF centralizes control in code, supporting consistent migrations and maintainable development, while DBF offers precise control over physical database structures and performance optimization. These findings provide practical guidance for development teams, assisting in selecting the most suitable approach based on project requirements, maintainability, and scalability.

Najveća hrvatska nautička tvrtka na Jadranu – Adriatic Croatia International Club za djelatnost marina d.d. Rijeka (u nastavku: ACI d.d.) – u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) i drugim propisima uredila je općim autonomnim normativnim aktima pitanja i odnose sigurnosti te zaštite zdravlja na radu, odnosno „uvjete poslovanja poslodavca ... u poslovnoj domeni zaštite na radu.“ Prema odredbama Statuta ACI d.d., utvrđena je nadležnost (ovlast) Uprave Društva da autonomno uređuje navedene odnose. Otklanjanje opasnosti za zdravlje i život radnika poslodavac osigurava primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu. Sadržaj ovoga članka obuhvaća navođenje općih autonomnih normativnih akata u ACI d.d.-u te prikaz i analizu organizacije i provođenja zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način, poslova s posebnim uvjetima rada, sredstava rada i opasnih radnih tvari, uputa za siguran rad, informiranja, ozljeda na radu, zaštite posebnih kategorija radnika, prava i dužnosti radnika i poslodavca, njihovih povjerenika i ovlaštenika, radne i zaštitne odjeće i obuće radnika, odbora zaštite na radu, plana evakuacije i spašavanja te drugih pitanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

U ovom članku analizira se kompleksan sustav upravljanja opremom pod tlakom kroz sve faze njezina životnog ciklusa, od inicijalnog projektiranja i proizvodnje do eksploatacije i konačnog povlačenja iz uporabe. Oprema pod tlakom, zbog akumulirane energije koju sadrži, predstavlja visokorizičnu skupinu tehničkih sustava, što zahtijeva strogo poštivanje zakonodavnog okvira, prvenstveno Europske direktive PED 2014/68/EU . Poseban fokus stavljen je na suvremene metode ispitivanja bez razaranja (NDT ), kao što su radiografija i ultrazvuk, koje omogućuju detekciju unutarnjih defekata bez narušavanja integriteta opreme. Članak također istražuje utjecaj ljudskog faktora i analizira stvarne industrijske nesreće (poput BLEVE eksplozija) kako bi se ukazalo na važnost sigurnosnih sustava. Zaključno, rad pruža uvid u budućnost upravljanja kroz digitalizaciju i koncept "Digitalnih blizanaca", koji omogućuju proaktivno djelovanje i minimizaciju rizika u modernim industrijskim postrojenjima.

Temeljni cilj ovoga rada jest istražiti stanje sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima malih europskih željezničkih sustava. Pod malim željezničkim sustavima u ovom radu podrazumijevaju se željeznice europskih država duljine željezničke mreže manje od medijalne vrijednosti (3 907 km) željeznica EU-25, plus željeznice Švicarske i Norveške. Postavljene tri hipoteze dokazuju se metodama deskriptivne statistike i metodom korelacijske analize. Glavni nalaz ovoga rada potvrđuje statistički značajnu povezanost između broja željezničko-cestovnih prijelaza i broja nesreća. Dobiveni nalaz upućuje na nužnost smanjivanja i/ili potpunog eliminiranja željezničko-cestovnih prijelaza s ciljem osiguranja željene razine sigurnosti željezničkog prometa.

Salinity is a major abiotic stress factor affecting plant growth and productivity worldwide. This study investigated the effect of sodium chloride (NaCl) stress on germination, biomass, moisture content, photosynthetic pigments, and total phenolic compounds in radish (Raphanus sativus L.) microgreens. The experiment was conducted under controlled conditions using four NaCl treatments: 0 mM (control), 12.5 mM, 25 mM, and 50 mM. Germination tests revealed high tolerance to salinity, with no significant differences among treatments (95–98%). Fresh biomass increased significantly with salinity, peaking at 50 mM (9.92 g), while moisture content remained stable (78–79%). Chlorophyll a, chlorophyll b, total chlorophylls, carotenoids, and chlorophyll a/b ratio showed no significant variation, indicating that photosynthetic integrity was preserved. Similarly, total phenolic content did not differ significantly across treatments (210–240 mg GAE/100 g FW), suggesting that the applied salinity levels were insufficient to activate strong antioxidant responses. Polynomial regression confirmed a hormetic effect, with biomass increasing at moderate salinity before plateauing. These results indicate that radish microgreens can tolerate mild salt stress and even benefit from it through enhanced growth without compromising their total phenolic content. Controlled salinity could therefore be explored as a strategy to improve microgreen production in urban and hydroponic systems.