Academic librarians play crucial roles in combating misinformation through information literacy instruction yet approaches vary across cultural and educational contexts. This cross-national study examines how librarians conceptualize and address misinformation challenges in 16 countries (N = 1,699). Results from an online survey reveal substantial differences across four domains: perceptions of misinformation, instructional roles, pedagogical practices, and faculty collaboration. Critical gaps were identified in assessment practices, with most countries lacking systematic evaluation of student skills. The findings indicate that cultural and institutional factors strongly shape the implementation of misinformation interventions, highlighting the need for coordinated institutional—not solely individual—solutions.

This paper reports on preliminary findings of an ongoing international ERASMUS + research project “IPEDU—Introducing Intellectual Property Education for Lifelong Learning and the Knowledge Economy”. The project aims to bolster industrial property (IP) education for librarians, information professionals and staff at technical universities in Europe. To strengthen the role of libraries in IP education, and explore how they can connect with the needs of the economy, present research explores the awareness about IP skills and competences of non-lawyers (engineers, scientists, business managers, etc.) within labor markets and compares preliminary findings of two project partners, Croatia and Slovenia, who have comparable educational contexts. The paper presents results of original research and offers practical and methodological recommendations.

U intervjuu s prof. emer. dr. sc. Jadrankom Lasić-Lazić, sveučilišnom nastavnicom i znanstvenicom iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, analizirat ćemo ključne uvide, goruća pitanja i izazove temeljem njenog dugogodišnjeg djelovanja u ovom znanstvenom polju. Na početku intervjua, profesorica će izložiti povijesni kontekst i ishodišta informacijskih znanosti u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na vlastitu ulogu u etabliranju i razvoju ovog interdisciplinarnog područja. Raspravit ćemo o teorijskoj fragmentiranosti informacijskih i komunikacijskih znanosti te mogućnostima teorijske i metodološke zrelosti područja. Osvrnut ćemo se i na recentne promjene klasifikacije znanstvenih polja i područja koje su rezultirale razdvajanjem informacijskih i komunikacijskih znanosti. Profesorica Lasić-Lazić će detaljno analizirati inicijalne motivacije za združivanje ovih područja, ključne argumente za očuvanje njihove integriranosti te iznijeti svoja predviđanja o posljedicama ovih promjena. Jedna od centralnih tema bit će i temeljni sukob paradigmi unutar informacijskih znanosti, sukladno tvrdnji autora poput Birgera Hjørlanda (2018), koji navodi da je ovo područje razapeto između interesa računalnih znanosti i interesa knjižnične i informacijske znanosti. Profesorica će tu raspravu analizirati u kontekstu oblikovanja studijskih programa u Hrvatskoj koji integriraju ove dvije perspektive te razmotriti budućnost područja u smislu mogućnosti pomirenja ovih interesa. Zaključno, profesorica će istaknuti pozitivne primjere prepoznavanja značaja informacijskih i komunikacijskih znanosti u društveno-političkom kontekstu te komentirati ključne zadaće informacijskih stručnjaka i znanstvenika koje su nužne za prepoznavanje i ostvarenje punog potencijala ovog područja s posebnim osvrtom na ulogu doktorskih programa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti. Ovaj intervju pružit će detaljan znanstveni uvid u izazove i mogućnosti informacijskih i komunikacijskih znanosti kroz perspektivu jedne od najistaknutijih stručnjakinja u ovom polju.

Cilj. Cilj je istraživanja bio utvrditi kako korisnici ocjenjuju usluge i radne prakse u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) nakon pandemije bolesti COVID-19. Imajući u vidu konceptualne i metodološke prijepore u prethodnim istraživanjima zadovoljstva korisnika, rezultati su interpretirani polazeći od tehnike segmentacije tržišta kao analitičkog okvira u ispitivanju, a mogu poslužiti u svrhu boljeg upravljanja procesom pružanja usluga korisnicima. Pristup/metodologija/dizajn. Ispitanici su u ovom istraživanju segmentirani sukladno kriterijima za pojedinu skupinu korisnika NSK-a prema podacima koje su ispitanici dali pri upisu (studenti, istraživači, građani itd.). U ovom se radu koristi metoda anketnog istraživanja uz pomoć upitnika. Istraživanje je provedeno od 27. travnja do 7. svibnja 2022. Uz kvantitativnu analizu koja je utemeljena na analitičkom okviru segmentacije tržišta, odgovori iz otvorenog dijela upitnika obrađeni su metodom analize sadržaja. Pritom je postavljena analitička matrica definirana sljedećim kriterijima: a) područje/tema komentara, b) skupina ispitanika, c) vrijednosna procjena. Rezultati. Kao najvažniji rezultat može se istaknuti da je 80 % ispitanika dalo najviše ocjene knjižničnim djelatnicima, odnosno ocijenilo ih je ocjenom izvrstan (49,4 %) ili ocjenom vrlo dobar (30,6 %). Preko polovice ispitanika (59,9 %) snažno je osjetilo negativan utjecaj epidemioloških mjera tijekom pandemije bolesti COVID-19 na kvalitetu njihovog korištenja građe i usluga NSK-a. Jedna petina ispitanika (19 %) nije se uspjela prilagoditi radu pod takvim mjerama i trpjela je zbog toga te su izrazili svoje nezadovoljstvo. Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu pomoći Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u procesima sustavnog upravljanja kvalitetom te poslužiti kao smjernice za korekciju postojećih praksi. Uz navedeno i s obzirom na prijepore vezane za smislenu operacionalizaciju ispitivanja zadovoljstva korisnika, primijenjeni dizajn istraživanja može poslužiti kao model za buduća slična istraživanja. Originalnost/vrijednost. Istraživanje je ukazalo na primjenjivost tehnike segmentacije tržišta kao analitičkog okvira u istraživanju zadovoljstva korisnika te potvrdilo važnost ispitivanja kvalitativne dimenzije zadovoljstva korisnika dubinskom analizom sadržaja kojom je moguće dobiti uvid u stavove i zadovoljstvo po skupinama usluga i po skupinama korisnika, čime se lakše uviđaju dobre strane rada knjižnice, kao i mogućnosti za poboljšanje.

Relevantni, inovativni i kvalitetni znanstveno-istraživački projekti i sposobnost njihovog pisanja ključna su komponenta znanstvenog rada, od presudne važnosti za daljnji razvoj znanosti, doprinos društvu kao i razvoju i napretku u znanstvenim i istraživačkim karijerama doktoranada-mladih znanstvenika. Ova radionica je, stoga, usmjerena na postizanje sljedećih ciljeva: (1) izgraditi samopouzdanje doktoranada za pisanje i prijavljivanje projekata; (2) razviti sposobnost prepoznavanja relevantnih i inovativnih istraživačkih tema i prijedloga; (3) omogućiti razvoj istraživačko-projektnih kompetencija doktoranada; (4) doprinijeti podizanju kvalitete projektnih prijedloga mladih znanstvenika, (5) potaknuti suradnju i umrežavanje doktoranada te uspostavu mreža suradnika za daljnji znanstveno-istraživački rad i (6) potaknuti povezivanje i integraciju različitih aspekata i grana u znanstveno-istraživačkim projektima. Na radionici će doktorandi kroz interaktivan i pragmatično orijentiran timski grupni rad, razvijati konkretne prijedloge znanstveno-istraživačkih projekata. Sudionici će raditi na unaprijed definiranim temama projektnih prijedloga koje su u središtu interesa informacijskih i komunikacijskih znanosti. Na radionici će razvijati strukturu tipičnog projektnog prijedloga koji uključuje elemente kao što su istraživačka pitanja na koja projekt pokušava odgovoriti; značaj projektnog prijedloga; metodologija i planirane metode i projektne aktivnosti; znanstveni, stručni/praktični i društveni doprinosi projekta; potencijal za izgradnju partnerstva i suradnji te ograničenja projektnih prijedloga. Svi razvijeni prijedlozi bit će predstavljeni i vrednovani u plenarnoj raspravi svih sudionika Konferencije s ciljem podizanja kvalitete projektnih prijedloga. Sudionici Konferencije odlučit će i o najboljem projektnom prijedlogu.

1 University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, (CROATIA)2 University of Zagreb (CROATIA)

Appears in: EDULEARN23 Proceedings Publication year: 2023Pages: 4979-4985ISBN: 978-84-09-52151-7ISSN: 2340-1117doi: 10.21125/edulearn.2023.1308Conference name: 15th International Conference on Education and New Learning TechnologiesDates: 3-5 July, 2023Location: Palma, Spain

ECIL 2021 proceedings on ​information literacy in a post-truth era and news literacy, data literacy, digital literacy and digital empowerment, etc.

Cilj. Cilj je rada istražiti model skupnog financiranja (engl. crowdfunding) znanstvenih knjiga u otvorenom pristupu (u daljnjem tekstu OP) i prikazati rezultate istraživanja o njegovoj održivosti iz perspektive knjižnica. Ispituju se motivacije knjižničara u kontekstu pružanja financijske podrške objavljivanju znanstvenih knjiga u OP-u, utvrđuju izazovi s kojima se susreću te dodatni čimbenici koji pridonose odlukama knjižnica da sudjeluju u globalnim projektima skupnog financiranja. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno anonimnom online anketom koja se sastojala od 9 pitanja. Dva pitanja odnosila su se na institucionalnu ulogu knjižničara kada je riječ o uslugama OP-a te disciplinarni fokus njihove ustanove, dok se ostalih 7 pitanja usredotočilo na razloge sudjelovanja/nesudjelovanja u crowdfunding inicijativama koje podržavaju izdavanje znanstvenih knjiga u OP-u i percepcijama o izazovima objavljivanja u OP-u. Upitnik je sastavljen s obzirom na glavno istraživačko pitanje (Koji čimbenici pridonose održivosti crowdfunding modela?) koje je dodatno specificirano potpitanjima (IP1: Koji su razlozi sudjelovanja knjižničara u crowdfunding modelima?; IP2: Koje globalne i lokalne čimbenike knjižničari drže ključnima za održivost crowdfunding modela?; IP3: Koji su trenutno najveći izazovi u objavljivanju knjiga u OP-u prema mišljenju knjižničara?). Rezultati. Istraživanje je pokazalo da knjižničari i dalje vjeruju u OP kao temeljno načelo unatoč svim preprekama i izazovima. Ovo istraživanje izoštrava sliku u odnosu na ranije objavljene radove jer je utvrdilo važnost načela OP-a kao ključnog čimbenika u odluci o podržavanju OP-a u odnosu na specificirani poslovni model koji do sada nije bio fokus važnih istraživanja, tj. kad je posrijedi relativno nov model skupnog financiranja i kada su posrijedi isključivo znanstvene knjige u digitalnom formatu i u otvorenom pristupu. Također istraživanjem je utvrđeno da lokalni podaci o korištenju znanstvenih knjiga u OP-u nisu presudni za donošenje odluke o sudjelovanju knjižnica u crowdfunding inicijativama, dok autorova afilijacija kao i disciplinarna usmjerenost knjiga koje se objavljuju u OP-u imaju veći utjecaj na sklonost ispitanika u podržavanju crowdfunding modela. Ograničenja. Istraživački instrument (online anketa) nije omogućio provjeru odgovaraju li ispitanici na pitanja isključivo u kontekstu objavljivanja knjiga u otvorenom pristupu. Za pretpostaviti je da je dio ispitanika odgovarao na pitanja o knjigama u OP-u polazeći od svojih iskustava s poslovnim modelima OP-a u kontekstu znanstvenih časopisa, dok je naglasak u ovom istraživanju stavljen isključivo na znanstvene knjige u OP-u i specifično poslovnom modelu skupnog financiranja. Originalnost/vrijednost. Iako postoje brojna istraživanja o učinkovitosti OP-a, posebice časopisa, nedostaje istraživanja koja su usredotočena na financiranje znanstvenih knjiga u OP-u, osobito načina na koje se one financiraju od strane knjižnica i u kontekstu slabo istraživanog modela skupnog financiranja. Ovo istraživanje produbljuje razumijevanje crowdfunding modela u kontekstu znanstvenih knjiga u OP-u i otkriva ključne čimbenike koji utječu na njegovu održivost iz perspektive knjižničara. Članak je prerađena i podosta izmijenjena inačica doktorskoga rada, napisanog i obranjenog 2021. na engleskom jeziku Sustainability of the crowdfunding model for Open Access academic e-books, pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada. Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu. Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.

U ovom se radu raspravlja o nekim mogućim pitanjima i zadacima od osobite važnosti za informacijske i komunikacijske znanosti. Tematiziraju se etička i tehnologijska pitanja, raspravlja se o ulozi i odgovornosti informacijskih i komunikacijskih intelektualaca, antropološkom pitanju informacijskih i komunikacijskih znanosti, političkoj ekonomiji, propagandi i odnosima s javnošću, korporacijama i postpolitici, praktičkim osnovama informacijskih i komunikacijskih znanosti, stvaralaštvu, utopijskoj dimenziji informacijskih i komunikacijskih znanosti, knjižnicama i tržištu, izazovima obrazovanja informacijskih i komunikacijskih stručnjaka te pogledu u budućnost. Izložena razmatranja i promišljanja o krucijalnim pitanjima i zadaćama informacijskih i komunikacijskih znanosti vode prema zaključku o potrebi njihove humanizacije, koja implicira odustajanje od nekritičkog usvajanja afirmacijskih diskursa o pitanjima informacijskog društva i kritički odnos prema cjelini života i društva.

This article discusses some possible issues and tasks that are particularly important for information and communication sciences. It deals with ethical and technological issues, the role and responsibility of information and communication intellectuals, anthropological issues in information and communication sciences, political economy, propaganda and public relations, corporations and post-politics, practical foundations of information and communication sciences, creation, the utopian dimension of information and communication sciences, libraries and the market, challenges in the education of information and communication experts, and a look into the future. Deliberations about questions and tasks of information and communication sciences emphasise the need for their humanisation. This means that information and communication sciences should refrain from an uncritical adoption of affirmative discourses on the information society and adopt a truly critical relationship to life and society as a whole.

The paper reports the findings of research into information literacy in the context of workers’ rights in Croatia. It analyses workers’ information behaviour and the ways in which they obtain and use information to seek the protection of their rights. The paper aims to map out a new research framework for information literacy situated at the junction of workplace and critical information literacy. Quantitative data were collected by an online questionnaire with 50 primarily close-ended questions on a nationally representative sample of N=500 employed workers. Quantitative analysis was carried out on the data employing SPSS and Excel. Higher levels of being informed and information competences, and active information behaviour, lead to less frequent violations of workers’ rights and to a greater readiness to seek the protection of, and fight for, those rights. The findings confirm the importance of information literacy in the prevention of violations of rights and in mounting effective opposition when these occur, and in the empowerment of workers to seek their protection and improvement. The results allow further delineation of the information literacy practices of workers. The paper brings the first attempt to look into the prospect of the critical workplace information literacy construct.

The purpose of this paper was to carve out “critical dimensions” in the concepts of health literacy and information literacy and contribute to the conceptualization of critical health information literacy, by analyzing and bridging standpoints of two research domains - health literacy and information literacy. The current context of a public health crisis accompanied by information overload additionally underlines the need to enhance our understanding of the critical health information literacy construct. Participatory information environments have made a fundamental change in the conceptual understanding of critical health information literacy and shifted the approach from one-dimensional, functional, individual skills to multidimensional, collective and distributed approach that takes into account the social, cultural, economic and political context.

This paper focuses on abilities of librarians to adapt and respond to the constantly emerging changes influenced by the advancement of ICT. The authors emphasize the necessity of defining and promoting new concept and understanding of the school library in electronic environment. Traditional school library roles need to adapt and change to respond to the needs of new users growing up in the interactive and information overloaded environment. Many of the aspects of current school library tasks and roles originate from a print-based culture which is incongruent with the transient and hybrid nature of digital environments. These radically changing environments are posing different tasks on school librarians leading them to balance carefully between the traditional school environments, infrastructure, institutions hierarchy and with the various new needs of “Google generation” users. Taking into account all the changes in the information environment authors emphasise the necessary improvements in education of school librarians.

Despite the relevance, potential and impact of IL activities on the wider social and pedagogical context, libraries in Croatia are lagging far behind the emerging global information literacy movement. Due to the general lack of written and widely published educational programs, mission statements or policies of Information Literacy on a national level, the majority of school libraries in Croatia are forced to provide only simple and most fundamental forms oriented more towards library and not information literacy. Diagnosing the emerging problem and trying to find a solution to the problem presented an idea for a pilot project. Educating the educators i.e. school librarians was set as a starting point in implementing information literacy in the educational environment. Results of the pilot project carried out with the Education and Teacher Training Agency in advocating information literacy in the school environment are presented in this paper. Research on the theory of current education problems together with research on best case scenarios was used as a foundation for creating learning materials and organizing a series of workshops for educating school librarians. Future plans for expanding the project with all participants of the educational process (principals, teachers and school librarians) are discussed and key elements of possible information literacy program are defined.

The paper will examine how new information and educational environments are build in an EU candidate country, Croatia, and whether information literacy is an integral element of the launched strategies and reformal efforts. A crucial element for the intended transformations is the educational sector, which is thriving for curricula modifications, but also for reconceptualizations of pedagogical processes with a focus on student-centeredness and the quality of education. The authors will investigate information literacy perceptions in the Croatian school library environment, specifically in relation to computer literacy, and the actual current state of influence of libraries on the creation of constructivist classrooms.

Cilj. Cilj je ovog rada prikazati konceptualne i strukturne odrednice doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Budući da je analiza doktorskog obrazovanja neodvojiva od promišljanja o znanstveno-istraživačkom identitetu i profiliranosti znanstvenog polja, rad će pokušati odgovoriti na pitanje o teorijskim postavkama i dvojbama koje su formirale konceptualna polazišta današnjega reformiranog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti, te na koji način su strategije i europske znanstvene politike definirale njegovu organizaciju Pristup/metodologija. Polazeći od konstatacije o nedostatku sistematskog uvida u literaturi o doktorskom obrazovanju u polju informacijskim znanostima, u radu se primjenom kvalitativnog pristupa analize literature koja problematizira teorijski profil polja informacijske i komunikacijske znanosti i ispitivanja smjernica doktorske izobrazbe u EU, predočuju problemi i rješenja u restrukturiranju doktorskog obrazovanja u ovome polju. Rezultati. U radu se daje sustavni pregled konceptualnih i strukturnih odrednica doktorskog studija informacijske i komunikacijske znanosti u Zagrebu i pritom argumentira da su reformska nastojanja neodvojiva od promišljanja o teorijskim opsegu i znanstvenom profilu polja, da se u strukturiranju programa moraju pronaći rješenja za intelektualnu i teorijsku disperziju u informacijskim znanostima te da EU smjernice o doktorskom obrazovanju uvjetuju modularne pristupe u oblikovanju programa. Originalnost/vrijednost. Rad popunjava relativnu prazninu u postojećoj literaturi o (re)modeliranju doktorskog obrazovanja u informacijskim znanostima, i pritom polazi od teorijskih dvojbi u ovome polju te EU smjernicama za strukturiranje doktorskih programa.

Paper shows the case study of transforming traditional learning environment (based on teacher-centred instruction), to the blended learning environment (based on student-centred instruction) using Open Source Learning Management Systems, like Moodle. Special attention was on the advantages in usage of this tool in educating LIS professionals. Authors try to investigate whether new technologies help and motivate students master the necessary knowledge, especially when applied to the mandatory courses. Differences in motivation and access to the studies between the full-time and part-time students are also compared. Data fo the evaluation have been gathered through numerous satisfaction surveys and interviews with the students of Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, both full-time and part-time, as well as through the analysis of the data from the faculty’ s e-learning system.

This is the seventh publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. Since its beginnings twelve years ago, the INFuture conference has been providing a platform for discussing both theoretical and practical issues in information organization and information integration through the explorations of how developments in information and communication technology influence the future of the field of information sciences. Education and research in information sciences and its interdisciplinary scope and application is of particular interest to this conference which is aimed at researchers and professionals from the broad field of information and communication sciences and related professions. The title of this year's conference is INFuture2019: Knowledge in the Digital Age. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole.The INFuture2019 conference consists of 26 papers from 58 authors from nine countries -Austria, Croatia, Germany, Netherlands, Norway, Slovenia, South Korea, Sweden and United States.