In this article, I present and analyse arguments and theory about what is beautiful and what is beauty, according to bishop Mahnić (1850–1920) from his article “Što je lijepo?” [“What is beautiful?”]. Mahnić advocates traditional thory of beauty and the beautiful, which is drawn mostly, but not exclusively, from St. Thomas Aquinas. Mahnić gives reasons and examples that beauty consists in unity in diversity, and that it is defined by three conditions which he took from st. Thomas Aquinas: integrity or perfection, due proportion or harmony, brightness or clarity. Mahnić also claims that what is beautiful has subjective and objective properties.
Petar Grabić has on several occasions criticised the philosophical insights and views of Albert Bazala, and present-day researchers have not been indifferent to this critique. In one such article, Barbara Ćuk examines Grabić’s critique of Bazala’s perspectives on scholastic philosophy and John Duns Scotus. However, this was not the only occasion on which Grabić challenged Bazala’s philosophical and cultural positions. In the 1914 issues of the journal Naša misao , there appears a three-part text entitled “A New Form of Thought and Faith”, in which Grabić criticises both Bazala and Aškerac. In a similar vein, the 1915 issue of Hrvatska straža featured Grabić’s article “Moral-Cultural Perspectives and Dr. A. Bazala”, which critically examined Bazala’s positivist and materialist perspectives, as outlined in the 1907 Hrvatsko kolo article “National Culture”. The subsequent discussion will concentrate on this latter critique, which pertains to Bazala’s moral and cultural views. First, an outline will be provided of Bazala’s philosophical and cultural positions. The paper then presents Bazala’s philosophical and cultural views, as well as Grabić’s objections and critiques, and finally we will evaluate the justification of this critique.
U ovom su radu izloženi i komentirani rani Zimmermannovi nazori o spoznajnim stanjima (dvojbi, mnijenju i sigurnosti). Glavni su zaključci pritom sljedeći: prvo, Zimmermannova su rana razmatranja o spoznajnim stanjima barem dijelom prožeta razlikovanjem između stvarne i objektivne istine; drugo, Zimmermann drži spoznajne razloge kako objektivnim kriterijima istinitosti tako i objektivnim motivima spoznajnog pristanka; treće, Zimmermannove definicije dvojbe, mnijenja i sigurnosti ujedno su i epistemološkog i psihološkog karaktera.
Hrvatski filozof, teolog apologet i svećenik Đuro Gračanin (1899.–1973.) zadnjih dvadesetak godina sve se više tematizira na području istraživanja hrvatskoga filozofskoga i teološkoga nasljeđa. Doktorirao je 1935. na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu tezom Moderni filozof branitelj kršćanstva?: Omogućuju li Bergsonove koncepcije kršćanstva ispravno poimanje naravnog i nadnaravnog reda? U prvom poglavlju članka iznesena je kratka Gračaninova biografija. U drugom poglavlju tematiziran je Gračaninov doktorski rad s ciljem pronalaska njegovih argumenata za i protiv pojedinih Bergsonovih filozofskih stajališta. U trećem poglavlju članka taksativno je nabrojana percepcija Bergsonove filozofske misli kod nas.
U radu se bavimo analizom djelovanja filozofa Stjepana Zimmermanna u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (25. travnja 1921. – 12. srpnja 1941.) i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (12. srpnja 1941. – 25. travnja 1946.). Ovom se temom do sada istraživači Zimmermannovog života i rada nisu bavili. U radu se započinje kratkim govorom o nastanku i razvoju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Akademijinom dokidanju i uspostavljanju. Nakon toga izlaže se o Zimmermannovu djelovanju u Akademiji: polazi se od njegova izbora za akademika, zatim se izlaže o Zimmermannovu radu u odborima Akademije, pisanju izvještaja o novim dopisnim članovima Akademije, njegovim održanim predavanjima u Akademiji te spisateljskom radu u kontekstu izdanja Akademije. Na kraju rada kratko se izlaže i o njegovu promišljanju o promjeni imena Akademije. Zaključak je rada da je Zimmermann bio aktivni član, ali nikada nije obnašao višu dužnost u Akademiji.
