
U radu će se prikazati igre za učenje glagoljice i upoznavanje glagoljične baštine te će se objasniti procesi povezani s njihovom izradom. Igre se izrađuju u sklopu projekta Staroslavenskoga instituta Razvoj modela digitalne infrastrukture Staroslavenskoga instituta – DigiSTIN. Glavni je cilj projekta razviti mrežne stranice stin.hr kako bi one postale jedno od glavnih središta za informiranje i učenje o hrvatskoj glagoljici i glagoljaštvu. Igre su jedan od najpopularnijih novih medija te su jedno od omiljenih sredstava zabave, ali se mogu uspješno primjenjivati i u obrazovne svrhe. Njihova je prednost u odnosu na klasične medije poput knjiga i filmova to što su one interaktivni medij koji je privlačan mlađoj generaciji (posebno generacijama Z i α). Igre koje se izrađuju za učenje glagoljice i glagoljaštva različitoga su tipa te, među ostalim, uključuju kvizove s ponuđenim odgovorima, igre dovlačenja riječi ili izraza u odgovarajuća polja, igre upisivanja odgovora, križaljke i pamtilice. Sadržaj igara također je raznolik. Izrađuju se igre za učenje riječi, slova, brojeva, gramatike, upoznavanje hrvatskoglagoljičnih spomenika, važnih glagoljaša, glagoljaških središta i povijesti glagoljaštva. Proces izrade igara zahtijeva suradnju stručnjaka koje dobro poznaju hrvatski crkvenoslavenski jezik i povijest glagoljaštva te stručnjaka koji imaju napredne digitalne kompetencije kako bi te jezične i povijesne sadržaje na što bolji način preoblikovali u igre. Većina je igara trenutačno u procesu izrade. Proces izrade igara sastoji se od nekoliko koraka koji prvo uključuju pronalazak sadržaja za igru, osmišljavanje koncepta igre, provjeru dostupne tehnologije te njezinu implementaciju kako bi se pokušao što bolje ostvariti zadani koncept. Sljedeći koraci uključuju izradu i dizajn, testiranje te objavu igre. Nove se igre planiraju izrađivati tijekom trajanja projekta DigiSTIN. Stalno se pronalaze i stvaraju novi sadržaji te se igre dorađuju i nakon što je objavljena prva inačica igre. Početna inačica igre, nakon što se izradi i testira, postaje javno dostupna na stranicama Staroslavenskoga instituta (stin.hr/igre). Na toj se stranici nalaze i igre za učenje glagoljice, poput tetrisa, pamtilice, osmosmjerke i igre gađanja, koje su izrađene prije početka projekta DigiSTIN.
Od 1. siječnja 2024. u Staroslavenskome se institutu provodi projekt Razvoj modela digitalne infrastrukture Staroslavenskoga instituta – DigiSTIN. Osnovni je cilj projekta osmisliti model razvoja digitalne infrastrukture Staroslavenskoga instituta te ga primijeniti u praksi. U radu će se predstaviti polazišta projekta, trenutačno stanje digitalne infrastrukture u Staroslavenskome institutu, projektni planovi i ciljevi te dosad ostvareni rezultati. U sklopu projekta izrađuje se e-gramatika hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika. Prikazat će se načela njezine izrade te njezin trenutačni oblik. Kako bi se olakšalo učenje gramatičkih paradigma, svako poglavlje pratit će i odgovarajuće obrazovne igre, a izradit će se i memento hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika. Kao dio projekta izrađuje se i mrežna inačica Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije te će se u radu ukratko prikazati stanje njezine izrade. Dio je projekta posvećen i izradi popisa kratica hrvatskoglagoljičnih spomenika te baze s njihovim kratkim opisima. U sklopu projekta otvorena je podstranica Glagoljica u školi, na kojoj se objavljuju materijali izrađeni za nastavnike osnovnih i srednjih škola, a važan je dio projekta i popularizacija glagoljice. Dio je projekta i baza glagoljaškoga pjevanja, koja se uređuje. U sklopu projekta proširuju se i unutrašnje institutske baze glagoljičnih izvora izvori.stin.hr te baza radova o hrvatskome glagoljaštvu. Radi olakšavanja pristupa građi u sklopu projekta s pomoću platforme Transkribus transliteriraju se dosad netransliterirani rukopisi te se razvijaju novi modeli za čitanje hrvatske glagoljice. U tijeku je i izrada novih virtualnih izložba, interaktivnih karata te mrežne inačice glagoljaške rute po Krku.
Anonimni rukopisni prijevod latinskoga spisa De imitatione Christi pod naslovom Od nasl’jedovan’ja Isukrstova i od pogrde od svijeta (1639.) već je sedamdesetih godina prošloga stoljeća privukao pozornost filologa ne samo zbog nepoznatoga prevoditelja nego i zbog nerazjašnjenih pitanja njegova odnosa prema Marulićevu Naslidovan’ju (1500.), koje se često promatralo kao prototipni tekst za kasnije hrvatske prijevode Imitacije. U radu se osporava teza da je riječ o slobodnoj redakciji Marulićeva čakavskoga teksta na dubrovački idiom i opisuju jezične, stilske i traduktološke značajke rukopisa koje otvaraju nove pretpostavke o polazišnom tekstu, a pitanje autorstva usmjeravaju u neočekivanom pravcu.
U članku se uvodno kontekstualizira pjesništvo pjesnika koji je pisao pod pseudonimom Sven Adam Ewin. Potom se analiziraju njegove pjesme koje se na različite načine referiraju na Marka Marulića. Pritom se pokušava utvrditi na koji se način Marulić percipira i (re)kreira u SAE-ovim pjesmama. Analiziraju se neki tematsko-motivski aspekti, a posebno se upućuje na složen odnos suvremenog pjesnika prema Maruliću kao nacionalnom bardu i prema tradiciji koje je on reprezentant.
Marulićeva „Molitva suprotiva Turkomˮ i njezin varijantni tekst u Zoranićevim Planinama u slojevitom su intertekstualnom odnosu, počevši od načina interpolacije fragmenata i interpretacije sadržaja izvornika do Zoranićeva stupanja u poetički dijalog s Marulićem. Zoranićeva inačica nudi novi poetički model iskaza molitvoslovne teme, očitujući se u prilog humanističkoj poetici koja podupire antička mitološka egzempla u kršćanskom religioznom tekstu. Uvođenje Marulićeve „Molitve” uputno je čitati i u okviru dijegetskog sloja u Planinama u kontekstu ispisivanja prostora Zoranova kretanja u semantički slojevitom kapitulu. U tom je smislu zanimljiva pastoralna aluzija na kraljevsko podrijetlo starog katunara Gostmila koji je, prikladno žanrovskoj topici, zatražio izvedbu pjesme pastira Marula. U predmodernoj historiografiji Marulić je dovođen u vezu s Gostumilom koji se pojavljuje u različitoj hagiografskoj literaturi, kronikama i ikonografiji kao hrvatski/ /dalmatinski kralj. Marulićeva „Molitva” i aluzija na kraljevsko podrijetlo Gostmila isprepleću se u prostoru kapitula o rasutoj bašćini i plemenu Tetačić, u kojem je pjesma kao citat smještena, i prostiru do značenjskih slojeva romana o proslavljanju identiteta deželje.