• 学术搜索
  • 科研智能体
    • Research Labs
    • AI 阅读
    • AI 文库
    • 深度研究
    • 学者亮点
  • 学术资源
    • AI2000
    • 期刊/会议
    • 学者库
    • 学术API
      MCP&Skill
    • 溯源树
    • 数据集
  • 知识沉淀
    • 学术空间
订阅小程序
旧版功能
aminer vip
开通会员低至0.73元/天
一次搞定AI科研
立即登录
  • English
  • 联系方式
    ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI

    ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI

    JournalISSN 1330-349XeISSN 1846-8314中科院 社会学 4区

    年发文量

    研究主题

    论文(2037)

    排序
    1Opće Metode Tumačenja Zakona I Popunjavanja Pravnih Praznina Kao Pravna Pravila
    Mate Alerić

    Hrvatska doktrina i sudska praksa općim metodama tumačenja zakona i popunjavanja pravnih praznina pristupaju ponajprije općeteorijski. Sadržaj tih metoda određuje se u skladu s tekovinama europske pravne misli, no bez interesa za ispitivanje njihova pozitivnopravnog temelja u Republici Hrvatskoj. U radu se, polazeći od ustavnih načela diobe vlasti, zakonitosti, pravne sigurnosti i jednakosti, isključuje mogućnost prepuštanja predmetnih metoda potpunoj diskreciji tumača te se u pogledu njihova uređenja utvrđuje postojanje pravne praznine. Potom se postavlja i ispituje hipoteza o popunjavanju predmetne pravne praznine pravnim pravilima §§ 6. i 7. austrijskog Općeg građanskog zakonika u skladu sa Zakonom o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine. Primjenom dogmatske, povijesne i poredbene metodologije dolazi se do potvrdnog zaključka. Prema navedenim pravnim pravilima, zakon nije dopušteno drukčije tumačiti nego prema vlastitom značenju riječi u njihovu savezu i jasnoj namjeri zakonodavca. Na pojedine slučajeve za koje ne postoji posebna odredba potrebno je primijeniti odredbe koje se odnose na slične slučajeve odnosno, ukoliko ni to nije moguće, načela prirodnog prava. Predmetna pravna pravila odražavaju spomenuta ustavna načela te jamče cjelovitost pravnog poretka u kojemu sudac ne može uskratiti odluku zbog nepostojanja posebne norme za pojedini slučaj niti može samovoljno diktirati normu.

    2026
    引用
    AI阅读
    加入学术空间
    2Javno Izricanje Presude I Pravne Posljedice Javnog Neizricanja Presude
    Ivan Tironi

    Javno izricanje presude u parničnom postupku nakon zaključenja glavne rasprave zakonska je, konvencijska i ustavna obveza sudova u Republici Hrvatskoj. Njime se oživotvoruje načelo prava na pošteno suđenje, pridonosi transparentnosti rada sudova te jača povjerenje stranaka i javnosti u pravosudni sustav. Pojedini nacionalni građanski postupovni zakoni izričito propisuju obvezu javnog izricanja presude, dok drugi takvu obvezu ne poznaju. U ovome se radu razmatraju oba pristupa uređenju. Posebna pozornost posvećena je pravnim posljedicama postupanja protivno propisima koji nalažu javno izricanje presude. Dok se, s jedne strane, čini da sudovi u Republici Hrvatskoj bez ikakvih pravnih posljedica mogu kršiti zakonsku, konvencijsku i ustavnu obvezu javnog izricanja presuda, ustaljena njemačka sudska praksa, uz potporu pravne doktrine, presudi koja suprotno zakonu nije javno izrečena uskraćuje svojstvo egzistentnog pravnog akta. Cilj je ovoga rada osvijestiti problem javnog neizricanja presude te predložiti pravni put zaštite stranaka od takvog protupravnog postupanja sudova.

    2026
    引用
    AI阅读
    加入学术空间
    3Granice Retroaktivnosti U Upravnom Pravu
    Paula Šamanić Matijević

    U skladu s načelima vladavine prava i pravne sigurnosti zabranjeno je retroaktivno djelovanje propisa. Ipak, budući da se pravni sustav mora prilagođavati promjenjivim društvenim okolnostima te da zakonodavac mora voditi računa o zaštiti javnog interesa, iznimno se dopušta retroaktivno djelovanje zakona, ali samo iz posebno opravdanih razloga. Budući da retroaktivnost umanjuje pravnu sigurnost i može narušiti načelo zakonitosti, važno je jasno odrediti granice njezine dopuštenosti. S tim ciljem u radu se najprije analiziraju načelo zabrane retroaktivnosti i zaštita legitimnih očekivanja kao usko povezani pravni koncepti. Nadalje, razmatra se razlika između „prave retroaktivnosti“, kao beziznimno zabranjenog instituta, te „kvaziretroaktivnosti“, koja je pod određenim uvjetima dopuštena, s posebnim naglaskom na pretpostavke njezina zadiranja u pravomoćne upravne akte. Konačno, na temelju analize ustavnosudske i upravnosudske prakse, zaključuje se da ustavnopravne granice kvaziretroaktivnosti još uvijek nisu jasno određene, osobito kada je riječ o općim aktima.

    2026
    引用
    AI阅读
    加入学术空间
    4Obligations under the Related Party Transaction Regime in Light of Polish Law
    Dominik Mizerski

    Related party transactions are a common occurrence in both domestic and international trade. They can result in a significant portion of a company’s assets being transferred to a related party, which can therefore lead to the company’s stakeholders being disadvantaged. In order to counteract such adverse effects, the EU legislator has adopted verification mechanisms as part of Directive 2017/828 to protect the interests of the company and other stakeholders in the event that company conclude related party transactions. This article aims to demonstrate that the regulations implementing the regime of transactions with related parties into the Polish legal system, although remaining close to the literal wording of the provisions of Directive 2017/828, do not ensure due protection of the interests of the company or shareholders who are not related parties. The main research methods used in this work are the formal-dogmatic (legal-analytical) and comparative legal research methods.

    2026
    引用
    AI阅读
    加入学术空间
    5Odgovornost Za Štetu Prouzročenu Uporabom Chatbotova
    Vedran Kruljac

    Ubrzan razvoj chatbotova kao najraširenijeg oblika primjene alata umjetne inteligencije (engl. artificial intelligence, AI), uz brojne prednosti u području informiranja, obrazovanja i poslovanja, otvara i pitanje pravne odgovornosti za štetne posljedice koje mogu nastati njihovom uporabom. U pojedinim slučajevima takve posljedice mogu utjecati na ostvarivanje temeljnih ljudskih prava, uključujući pravo na život i zdravlje. Najvažnije pitanje koje se pritom postavlja jest odgovornost za štetu nastalu uporabom chatbotova. Iako je donošenjem Akta o umjetnoj inteligenciji (engl. Artificial Intelligence Act, AI Act) Europska unija ostvarila važan iskorak u pravnom uređenju umjetne inteligencije, sudska praksa na području Europske unije koja se odnosi na građanskopravnu odgovornost za štetu prouzročenu uporabom alata umjetne inteligencije tek je u povojima. Stoga se u radu, pored analize odgovarajućega normativnog okvira i prakse europskih sudova, razmatra i sudska praksa drugih pravnih sustava. Na temelju provedene analize identificiraju se temeljna pravna pitanja odgovornosti za štetu nastalu uporabom chatbotova te se razmatraju mogući smjerovi razvoja građanskopravne odgovornosti u tom području.

    2026
    引用
    AI阅读
    加入学术空间
    立即登录,查看全部 2037 篇论文

    高被引作者

    作者引用发文
    Dejan Bodul Bodul39339
    dario đerđa35750
    Petar Simonetti34227
    Marko Šikić31339
    Gabrijela Mihelcic30037
    Edita Čulinović-Herc28848
    loris belanic26732
    Aldo Radolovic26732
    dionis juric25735
    Natasa Zunic Kovacevic23642

    高产作者

    作者引用发文
    dario đerđa35750
    Edita Čulinović-Herc28848
    Natasa Zunic Kovacevic23642
    Marko Šikić31339
    Dejan Bodul Bodul39339
    Gabrijela Mihelcic30037
    Jozo Cizmic19535
    dionis juric25735
    loris belanic26732
    Aldo Radolovic26732

    相关期刊

    The University of New South Wales law journal
    The Northern Ireland legal quarterly
    Liverpool Law Review
    Legal Studies
    Revista do Curso de Direito do UNIFOR
    University of Western Australia law review
    International Journal for Court Administration
    The judicial review
    CIVIL JUSTICE QUARTERLY
    PRAVNI VJESNIK