U radu se polazi od hipoteze da dio nazivlja nastaje metaforičkim procesima. Supostavljaju se metaforični engleski nazivi i njihove hrvatske istovrijednice kako bi se raščlanili različiti tipovi naziva nastali postupkom metaforizacije. Usporedbom engleskih i hrvatskih naziva željelo se istražiti do koje su mjere u metaforičkom nazivlju zastupljena paralelna metaforička preslikavanja, a koliko su prisutni različiti metaforički procesi u kreiranju nazivlja. Analizirane su i vrste metafora koje su prisutne u kreiranju građevinskog nazivlja.
S osamostaljenjem Republike Hrvatske, definiranje i utvrđivanje državnih granica sa susjednim državama postalo je jedno od ključnih političkih i pravnih pitanja. Osim s Mađarskom, granični sporovi s ostalim bivšim socijalističkim republikama bivše Jugoslavije ostali su u različitom stupnju neriješeni. Republika Hrvatska ima kopnene granice sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Ovaj rad daje pregled stanja kopnenih granica Republike Hrvatske do danas. U uvodnom dijelu prikazuje se ustavnopravni, pravni i stručni okvir relevantan za rješavanje međunarodnih kopnenih graničnih pitanja, s posebnim naglaskom na ulogu međunarodnog prava, bilateralnih ugovora te geodetskih standarda. U središnjem dijelu rada prikazuje se kronološki i analitički pregled graničnih odnosa sa svakom od susjednih država, uz isticanje ključnih sporova, pregovaračkih procesa i institucionalnih razvojnih faza. Posebna pozornost posvećuje se promjenama u pravnim pristupima te utjecaju političkih okolnosti na dinamiku razgraničenja i obilježavanja granica. Zaključak donosi stručnu ocjenu trenutačnog stanja neriješenih graničnih pitanja te procjenjuje učinkovitost postojećih mehanizama za njihovo rješavanje. Cilj rada je ponuditi smjernice za rješavanje otvorenih graničnih pitanja kroz daljnji razvoj političkog, pravnog i geodetskog okvira granica Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim standardima i najboljom praksom.
U radu se analiziraju metaforični i metonimični ili kreativni engleski nazivi u građevinarstvu. Istraživanje se temelji na korpusu koji čine stručni i znanstve-ni časopisi, a sadrži oko 250 kreativnih engleskih naziva u građevinarstvu, uglav-nom složenica. Cilj je rada bio istražiti na koji se način konceptualiziraju pojmovi u građevinskoj struci na primjerima odabranih kreativnih engleskih naziva. Re-zultati istraživanja pokazali su da se neki novi tehnički pojmovi u građevinarstvu konceptualiziraju i imenuju s pomoću već postojećih pojmova u općemu jeziku procesima metaforizacije i metonimizacije. Prikaz konkretnog pojma drugim kon-kretnim pojmom pokazao se kao prevladavajući tip konceptualizacije, a semantičke domene:životinje, dio tijela životinje, dio tijela čovjeka, procesi u ljudskom tijelu, karakteristike ljudskoga tijela, namještaj, biljka, hrana, dekoracija, pribor, ukras, boja te odjevni predmet izvorne su domene iz kojih se crpi motivacija za imenovanje novih konkretnih pojmova u građevinarstvu. Rezultati istraživanja djelomično daju uvid u način na koji građevinski stručnjaci strukturiraju tehničku realnost te potvr-đuju da se znanje o struci gradi s pomoću znanja o svijetu. Teoretski okvir rada čine kognitivnolingvistička istraživanja metafore i metonimije te se rad smatra doprino-som suvremenim kognitivno orijentiranim istraživanjima stručnoga nazivlja.
Inovacije u turizmu, koje čine novi proizvodi, usluge, procesi i poslovni modeli, predmet su sve češćih istraživanja u znanosti i praksi. Cilj je ovog rada objasniti povezanost poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti u hrvatskom hotelijerstvu. Poduzetnička usmjerenost kao dimenzija poslovanja odražava sklonost postojećih poduzeća prema jačanju konkurentnosti, proaktivnom djelovanju i preuzimanju rizika. Organizacijska se inovativnost kao druga dimenzija odnosi na promjene u sustavu hotelskog menadžmenta kojem je svrha povećati efikasnost marketinških ulaganja, brže odgovoriti na potrebe tržišta i održivo se razvijati. Za mjerenje poduzetničke usmjerenosti korištene su četiri varijable: proaktivnost, preuzimanje rizika, autonomija i kompetitivnost. Za organizacijsku su inovativnost korištene tri varijable: marketinška, proizvodna i procesna. S obzirom na to da nema istraživanja o međuodnosu ovih dviju dimenzija poslovanja u hrvatskom hotelijerstvu, dodana vrijednost ovog rada leži u rezultatima empirijskog istraživanja. U svrhu prikupljanja primarnih podataka provedeno je anketiranje uzorka od 101 ispitanika iz isto toliko hotela. Rezultati su potvrdili glavnu hipotezu (H1) po kojoj postoji pozitivna povezanost između poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti hrvatskih hotela. Proizlazi da su pritom varijable proaktivnosti i autonomije najsnažnije povezane s organizacijskom inovativnošću. U svrhu održavanja konkurentske prednosti, hoteli se najviše koriste manje rizičnim inovacijama koje se mogu brzo implementirati. Doprinos ovoga rada ogleda se u pružanju uvida praktičarima i istraživačima u načine poboljšavanja hotelskog proizvoda, održavanja konkurentnosti i zadovoljavanja potreba suvremenih gostiju. Mali uzorak te nedostatak demografskih podataka o ispitanicima, kao i podatci o nekim važnim značajkama odabranih hotela, limiti su ovog istraživanja zbog kojih se na temelju rezultata ovog rada ne mogu donositi opći zaključci.
