Dubrovnik International University

Organizational climate (OC) impacts and shapes employees’ performance, motivation, and job satisfaction (JS). This satisfaction stems from specific elements that affect the quality of an individual’s work life. The connection between OC and JS is intricate as it relates to every employee’s experience and its understanding. Numerous scientific studies indicate that the leadership style of managers plays a key role in creating JS. This paper examines the ways in which various dimensions of organizational culture (OC) relate to employee job satisfaction (JS) in Croatian companies, based on the primary hypothesis and five supplementary hypotheses. The initial section of the questionnaire pertains to a series of statements connected to the OC. Satisfaction served as a dependent variable, whereas the independent variables represented the five dimensions of the OC: “internal communication,” “enterprise structure,” “enterprise policy,” “employee’s advancement opportunities,” and “regard for employees’ personal interests”. An empirical study was carried out on a random selection of 100 employees from medium and large companies. The findings indicate that the relationship between OC and JS is mainly reflected in the “internal communication” aspect. Thus, enhancing “internal communication” is significantly linked to boosting employee JS in the chosen companies. No meaningful correlation was observed in the other four dimensions. The respondents highly rated their JS and the influence of their superior leaders on the chosen five dimensions. Due to the lack of sufficient empirical studies of this nature in Croatia and the surrounding region, the value of this work lies in its findings that are beneficial both to researchers and professionals. They can improve the design and execution of difficult changes to ensure a positive OC and JS. A relatively small size of the respondent sample and the demographic imbalance further restricted the general validity of the conclusions. In upcoming studies, the authors may explore additional statistical tests and further examine the connections between various forms of OC and specific industries and business operations.

Ketamin je fenciklidinski derivat (N-1-fenil-cikloheksilpiperidin-[PCP]), anestetik s disocijativnim, analgetskim i psihodeličnim svojstvima, široko korišten u humanoj i veterinarskoj medicini. U upotrebi je od 1964 godine. Zbog njegovih halucinogenih svostava 70-tih godina prošlog stoljeća započinje njegova nemedicinska upotreba kao rekreacijske droge. Ketamin primarno djeluje kao nekompetitivni agonist N-metil-D-aspartat (NMDA) receptora. Svojim djelovanjem izaziva snažnu anesteziju, sedaciju i amneziju istovremeno održavajući spontano disanje. Upotreba ketamina danas je široka, osim kao anestetik koristi se za liječenje kronične boli, te kao brzodjelujući antidepresiv. Ovaj pregledni članak ima cilj pružiti kratki prikaz svestrane upotrebe ketamina s naglaskom na njegovo korištenje u hitnim stanjima.

Trauma-induced shock, primarily classified as hypovolemic shock, is a critical condition resulting from significant blood loss or fluid shifts, leading to impaired tissue perfusion and oxygenation. The physiological response to this state involves a two-phase process: an initial activation of the sympathetic nervous system (SNS) to maintain perfusion of vital organs, followed by a later phase characterized by receptor downregulation, metabolic acidosis, and the development of multi-organ dysfunction. The use of vasopressors in trauma-induced shock, particularly norepinephrine, is a common approach to managing hypotension. However, their application remains a subject of ongoing debate due to concerns about their potential impact on microcirculatory flow, tissue perfusion, and endothelial function. The choice of vasopressor, optimal dosing, and timing of initiation are contentious issues, as these factors significantly influence patient outcomes. Further research is essential to refine treatment algorithms and improve the prognosis of critically ill trauma patients.

Inovacije u turizmu, koje čine novi proizvodi, usluge, procesi i poslovni modeli, predmet su sve češćih istraživanja u znanosti i praksi. Cilj je ovog rada objasniti povezanost poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti u hrvatskom hotelijerstvu. Poduzetnička usmjerenost kao dimenzija poslovanja odražava sklonost postojećih poduzeća prema jačanju konkurentnosti, proaktivnom djelovanju i preuzimanju rizika. Organizacijska se inovativnost kao druga dimenzija odnosi na promjene u sustavu hotelskog menadžmenta kojem je svrha povećati efikasnost marketinških ulaganja, brže odgovoriti na potrebe tržišta i održivo se razvijati. Za mjerenje poduzetničke usmjerenosti korištene su četiri varijable: proaktivnost, preuzimanje rizika, autonomija i kompetitivnost. Za organizacijsku su inovativnost korištene tri varijable: marketinška, proizvodna i procesna. S obzirom na to da nema istraživanja o međuodnosu ovih dviju dimenzija poslovanja u hrvatskom hotelijerstvu, dodana vrijednost ovog rada leži u rezultatima empirijskog istraživanja. U svrhu prikupljanja primarnih podataka provedeno je anketiranje uzorka od 101 ispitanika iz isto toliko hotela. Rezultati su potvrdili glavnu hipotezu (H1) po kojoj postoji pozitivna povezanost između poduzetničke usmjerenosti i organizacijske inovativnosti hrvatskih hotela. Proizlazi da su pritom varijable proaktivnosti i autonomije najsnažnije povezane s organizacijskom inovativnošću. U svrhu održavanja konkurentske prednosti, hoteli se najviše koriste manje rizičnim inovacijama koje se mogu brzo implementirati. Doprinos ovoga rada ogleda se u pružanju uvida praktičarima i istraživačima u načine poboljšavanja hotelskog proizvoda, održavanja konkurentnosti i zadovoljavanja potreba suvremenih gostiju. Mali uzorak te nedostatak demografskih podataka o ispitanicima, kao i podatci o nekim važnim značajkama odabranih hotela, limiti su ovog istraživanja zbog kojih se na temelju rezultata ovog rada ne mogu donositi opći zaključci.

Tržište automobila predstavlja dinamično i kompleksno područje istraživanja u okviru mikroekonomije. Unatoč opsežnom istraživanju ponude i potražnje na automobilskom tržištu, posebice u kontekstu cijena goriva, ekonomske regulacije i tehnoloških inovacija, i dalje postoje značajni prostori za dodatne studije, osobito u svjetlu novijih globalnih i regionalnih promjena. Svrha je ovog rada mikroekonomska analiza ponude i potražnje na tržištu automobila Europske unije u razdoblju od 2015. do 2023., s fokusom na utjecaj cijena goriva, ekoloških regulacija i ekonomskih poticaja na potrošačko ponašanje i tržišne dinamike. Istraživanje obuhvaća te faktore, pružajući sveobuhvatniji uvid u složene međusobne odnose između ekonomskih uvjeta i potrošačkog ponašanja. Cilj je rada pružiti sveobuhvatan uvid u trenutne i buduće trendove na automobilskom tržištu, informirati donositelje politika i industrijske aktere o optimalnim strategijama za postizanje održivijeg i efikasnijeg tržišta. Pristup istraživanju ove teme utemeljen je na prikupljanju relevantnih statističkih podataka i primjeni odgovarajućih kvantitativnih metoda koje analiziraju ponudu i potražnju osobnih automobila u razdoblju od 2015. do 2023. na razini Europske unije. Za obradu korištenih statističkih podataka primijenjena je deskriptivna statistika i regresijska analiza pri čemu su se uzele u obzir varijable poput cijena goriva i raspoloživog dohotka u odnosu na potražnju za automobilima. Rezultati istraživanja naglašavaju kompleksnost automobilskog tržišta koje se suočava s višestrukim izazovima, ali i prilikama za razvoj inovativnih i održivih proizvoda u skladu s europskim ekološkim ciljevima. Naime, generalno se može zaključiti da promjene cijena goriva, ekološke regulacije, ekonomski poticaji i posljedice pandemije COVID-19 zajedno oblikuju strukturu ponude i potražnje, kao i preferencije potrošača. Dok su ekološke regulacije i ekonomski poticaji ključni pokretači u prijelazu na održiviji transport, pandemija je dodatno ubrzala potrebu za prilagodbom tržišta novim izazovima i promjenjivim preferencijama potrošača.