Priznavanje novih sorti, proizvodnja sjemena i izdavanje certifikata za sjeme soje provodi se u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kao nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje svih poslova iz područja sjemenarstva. Samo priznavanje provodi se na osnovi dvogodišnjeg DUS ispitivanja i gospodarske vrijednosti. Nakon postupka priznavanja, sorta se upisuje na Sortnu listu Republike Hrvatske te počinje sjemenska proizvodnja koja predstavlja krunu oplemenjivačkog rada. Priznavanje sjemenskog usjeva je ključno zbog izdavanja certifikata s kojima se sjemenska soja može staviti na tržište. Proizvodnja sjemena soje se u Republic Hrvatskoj 2015. - 2024. godine odvijala na prosječno 5.629,88 ha. U prosjeku 2014./2015. – 2023./2024. godine certificirano je 9.577.108 kg sjemena soje. Kod proizvodnje soje Republici Hrvatskoj iznimno je bitan certifikat o sjemenu, jer osim što jamči poljoprivrednom proizvođaču željenu sortnost i kakvoću sjemena, certifikat jamči kako se radi o sjemenu koje nije genetski modificirano.
The area of broad-leaved forests covers a significant part of the Russian Plain. The composition of the broad-leaved forests is largely determined by the parameters of the continental climate in specific areas. As the climate becomes more continental from west to east, a number of forest-forming species, such as the European beech, the common hornbeam, and the common ash, gradually disappear from the forest composition. Similar changes in the forest composition can also be observed at higher elevations. At the same time, the upper positions on the altitude profile are occupied by plantations with the participation of more western species, characterized by reduced tolerance in relation to the continentality of the climate. Such a pattern of the altitude distribution of broad-leaved forest formations can be explained by the manifestation of the altitude gradient of the continentality of the climate.
Ovim radom prikazana je provedba tipova operacija 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka (EV) i 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika (EM) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. tijekom osmogodišnjeg perioda 2015. - 2022. Na temelju podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u cilju analize implementacije navedenih operacija na području Republike Hrvatske, analizirani su podaci o prijavama korisnika, njihovoj zastupljenosti na poljoprivrednim površinama po županijama, odobrenim financijskim sredstvima potpora te sagledan učinak navedenih operacija u kontekstu broja zainteresiranih korisnika za provedbu ovih operacija. Radom su također analizirani propisi, identificirane poteškoće s kojima su se susretali potencijalni korisnici i ostali sudionici nadležni za provedbu i kontrolu te ponuđeni odgovori na najčešća pitanja s kojima su se susretali korisnici provedbe ovih operacija. Osmogodišnji prosjek prijava i zatraženih potpora bio je za EV=50,63 ha i 21.993 eura potpore, a za EM=359,6 ha i 298.946 eura potpore. U osmoj godini analize učinka ukupno je bilo za EV prijavljeno109 ha i odobreno 52.312 eura, a EM prijavljeno 532,25 ha i odobreno 427.930,6 eura potpore. Iako je implementacija EV u odnosu na EM bila znatno slabija, njena učinkovitost može biti značajna jer ovisi o zadanim ciljevima, koji su postavljeni temeljem utvrđenih potreba. Kontinuirani porast površina i broja zainteresiranih korisnika za provedbu EV i EM impliciraju nastavak provedbe ovih praksi u budućnosti, a njihov dodatni doprinos u ostvarenju klimatskih, okolišnih i bioloških ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike, pružit će promocija od strane donositelja politika, savjetodavaca i djelatnika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
U ovom se radu analizira kazneno djelo nasilničkog ponašanja iz članka 323.a Kaznenog zakona, uvedeno radi zaštite javnog reda, dostojanstva i sigurnosti pojedinaca. Rad nastoji doprinijeti kaznenopravnoj i kriminalno-političkoj raspravi utemeljenoj na dokazima ( evidence-based crime policy ), unaprijediti teorijsko razumijevanje te osigurati kvalitetniju primjenu kaznenog prava u ovom području. Poseban naglasak stavljen je na genezu i razvoj kaznenog djela, njegovu koliziju s prekršajima protiv javnog reda i mira te odnos prema drugim kaznenim djelima s elementima nasilja. Empirijska analiza podataka iz razdoblja 2015. – 2024. pokazuje višestruki porast broja prijavljenih slučajeva, osobito među maloljetnicima i u kontekstu međuvršnjačkog nasilja, pri čemu su počinitelji pretežno mlađi muškarci. Normativna analiza upućuje na izazove pravne nesigurnosti, ponajprije zbog nepreciznih pojmova poput „osobito drskog ponašanja” i „ponižavajućeg položaja”, što dovodi do arbitrarnosti u praksi i otežava razgraničenje prema prekršajima. Zaključno, u radu se ističe kako represija sama po sebi nema dostatan odvraćajući učinak te da je potreban integrirani pristup koji uključuje preciznije zakonsko normiranje, razvoj preventivnih programa, edukaciju i sustavnu primjenu odgojnih mjera kod maloljetnika radi jačanja pravne sigurnosti i učinkovitije zaštite ranjivih skupina u društvu.
U radu se obrađuje svjetlo kao ekološki čimbenik te značenje svjetla za uvjete života, a osobito za život biljaka. Prikazane su metode i instrumenti za mjerenje svjetla i svjetlosnih uvjeta. Instrumenti mogu biti vrlo jednostavni do složeni, ovisno o podacima o svjetlu koje pokazuju. Za brzo i jednostavno određivanje svjetla najbolje je upotrebljavati luksometar (svjetlomjer), a za podrobnija ekološka istraživanja neposrednoga i raspršenoga svjetla potrebne su hemisferne fotografije i njihova analiza, dok je za fotosintezu potrebno koristiti PAR senzor. Za određivanje kvalitete svjetla treba upotrebljavati spektroradiometar. Na primjeru obične jele analizirani su svjetlosni koeficijenti u šumskim sastojinama s potpunim i prekinutim sklopom krošanja. Ta je metoda vrlo jednostavna i ne zahtijeva upotrebu mjernih instrumenata. Šumske progale nastaju umjetno ili prirodno zbog različitih abiotskih i biotskih čimbenika. Njihova veličina ima različit utjecaj na svjetlosne koeficijente (vitalnost) obične jele, što je u ovom radu dokazano i uspoređeno.
