U radu se prikazuju i analiziraju frazemi s antroposomatskom sastavnicom oko zabilježeni u čakavskim govorima. Na temelju građe ekscerpirane iz 25 objavljenih rječnika i dva frazeološka rada izdvojeno je više od stotinu frazema koji se svrstavaju u tematsko-semantička polja prema suvremenim načelima dijalektne frazeologije. Frazemi su razvrstani u dvije temeljne skupine, one koji se odnose na čovjeka i one koji se ne odnose na čovjeka. Prvu skupinu obilježava izrazita semantička raznolikost i konceptualna plodnost sastavnice oko. U središtu frazeološke slike nalaze se značenja vezana uz percepciju, spoznaju, emocije, moralne i društvene odnose te fiziološka stanja. Posebna se pozornost posvećuje lokalnim potvrdama i varijantama frazema, kao i načelima leksikografske obrade, pri čemu se uspostavlja nadnatuknica OKO kao model dijalektne frazeografske obrade. Rezultati potvrđuju visoku frazeološku produktivnost sastavnice oko te upućuju na njezinu ključnu ulogu u oblikovanju čovjekove tjelesne i duhovne slike u čakavskim idiomima.

U ovom se radu obrađuje 165 toponima naselja Kraljevice. Toponimijska je građa prikupljena terenskim istraživanjem te analizom arhivskih izvora, relevantne literature i kartografskih prikaza. Rezultati su prikazani na trima toponomastičkim kartama (KR1 – zapadni predio, KR2 – istočni predio, KR3 – gradski predio) te su toponimi opisani i potkrijepljeni izvorima u odgovarajućim toponomastičkim tablicama. U uvodnom se dijelu rada donosi pregled društveno-povijesnih, gospodarskih, kulturnih i demografskih procesa koji su utjecali na oblikovanje kraljevičke toponimije te kratak opis mjesnoga govora. Središnji dio čini semantičko-motivacijska klasifikacija toponima. Radu su priložene toponomastičke karte i tablice te abecedno kazalo toponima koje omogućuje njihovo jednostavnije pretraživanje.

The paper presents and analyses anthroposomatic phraseological units with the component oko ('eye') as found in & Ccaron;akavian local dialects. The data were collected from 25 published dictionaries and two phraseological studies. More than one hundred phraseological units were identified. These units were organised into thematic-semantic fields according to contemporary principles of dialectal phraseology. These units fall into two main groups: those referring to humans, and those not referring to humans. The group referring to humans displays a wide range of semantic variation and demonstrates the active use of the component oko. Central meanings include perception, cognition, emotions, moral and social relations, and physiological states. The paper pays particular attention to local attestations and variants of phraseological units. It also outlines the principles of lexicographic processing, resulting in a systematic headword entry OKO as a model of dialectal phraseography. The findings confirm that the component oko is highly productive in phraseology and plays a significant role in shaping the human bodily and spiritual image in & Ccaron;akavian phraseology.

The paper analyzes phraseological units with the zoosomatic component horn that are excerpted from the dialectological dictionaries of & Ccaron;akavian vernaculars. The collected phraseological material can be categorized into several groups based on their deep structure or motivational element. The first group consists of phraseological units related to the general meaning of the word horn, its function, or the behaviour of horned animals. The second group is motivated by the utilitarian value of the horn. The third group includes phraseological units related to one of the meanings of horn in general dictionaries - a growth on the head of certain mythological beings. The fourth group consists of phraseological units centred around the horn as an apotropaic symbol. Finally, the fifth group includes phraseological units in which the horn is a symbol of marital infidelity. The paper aims to determine the motivation behind the phraseological units and their connection to the phraseological meaning in each group.

U radu se analiziraju frazemi sa zoosomatskom sastavnicom rog koji su zabilježeni u rječnicima čakavskih govora. Prikupljena se frazeološka građa s obzirom na dubinsku strukturu, odnosno s obzirom na motivacijski element u njoj, može podijeliti u nekoliko skupina. Prva je skupina frazema okupljena oko prvoga značenja leksema rog, njegove funkcije ili ponašanja rogatih životinja. Druga je skupina frazema motivirana uporabnom vrijednošću roga. Treća je skupina frazema vezana za jedno od značenja roga u općim rječnicima, ‘izraslina na glavi nadnaravnih bića’. Četvrtu skupinu čine frazemi okupljeni oko roga kao apotropejskoga simbola. U posljednju se, petu, skupinu, izdvajaju frazemi u kojima je rog simbol bračne nevjere. U svim se skupinama nastojala utvrditi motivacija frazema i njihova sveza s frazemskim značenjem.

The paper presents the areal distribution of dialectally specific lexemes, specifically Croatian lexemes related to 'back', 'spine' and 'shoulder blades' using the method of linguistic cartography. The data collected through field dialectological research have been systematically categorized into lexical types and illustrated on interpretative maps, each accompanied by brief comments on the observed distribution patterns. The second part of the paper provides an analysis of & Ccaron;akavianphraseological units containing these anthroposomatic terms. A semantic-conceptual approach is applied to describe the thematic semantic fields into which the extracted phraseological units fit. The aim of the paper is to explore the productivity of these components in & Ccaron;akavian phraseology, taking into account all expressions that refer to the upper posterior part of the human body. This analysis seeks to contribute to a deeper understanding of dialectal variations and their implications in linguistic research.

U radu se, metodom lingvističke kartografije, prikazuje arealna distribucija dijalektno specifičnoga leksika odnosno hrvatskih leksema sadržaja ‘leđa’, ‘kralježnica’ i ‘pleća’. Građa prikupljena terenskim dijalektološkim istraživanjima2 razvrstana je u leksičke tipove te prikazana na interpretativnim kartama koje su popraćene kratkim komentarom o distribuciji. U drugome se dijelu rada donosi analiza čakavskih frazema s navedenim antroposomatizmima na formalnome planu. U obradi je primijenjen semantičko-konceptualni pristup pomoću kojega se donosi pregled tematskih semantičkih polja u koja se ekscerpirani frazemi uklapaju. Cilj je rada, uzimajući u obzir sve realizacije kojima se imenuje stražnji dio ljudskoga trupa, istražiti produktivnost tih sastavnica u frazemima čakavskih govora.

U radu se, na temelju korpusa ekscerpiranog iz rječnika Opis i rječnik đurđevečkoga govora autora Jele Maresić i Vladimira Miholeka (2011), pomoću semantičko-konceptualnog pristupa analiziraju frazemi koji su grupirani u nekoliko koncepata: frazemi koji se odnose na čovjekov odnos prema jelu i piću (kojima je značenje frazema definirano glagolima jesti i piti), frazemi koji se odnose na čovjekovo stanje (kojima je značenje frazema definirano pridjevima pijan, žedan, gladan i sit) i frazemi koji se odnose na čovjekovu vanjštinu (kojima je značenje frazema definirano pridjevima mršav i debeo). Slijedeći postavke kognitivne semantike, nastojala se utvrditi motivacija frazema i sveza s frazemskim značenjem.

Using the corpus excerpted from the dictionary Opis i rjecnik durdeveckoga govora [A Description and a Dictionary of the Local Kajkavian Dialect of Durdevac] by Jela Maresic and Vladimir Miholek (2011), the paper adopts a conceptual semantic approach in order to analyze phraseological units grouped around several concepts: those related to human attitudes toward food and drink (the meaning of the phraseological unit is defined by the verbs to eat and to drink), those related to human condition (the meaning of the phraseological unit is defined by the adjectives drunk, thirsty, hungry, and full), and those related to human appearance (the meaning of the phraseological unit is defined by the adjectives thin and fat). In accordance with the cognitive semantics approach, an attempt is made to determine the motivation of phraseological units and the resultant meaning.

The paper deals with somatic phraseological units with the component ruka (hand) excerpted from the published dialectological dictionaries of Čakavian vernaculars. Based on the corpus of 173 phraseological entries, the high productivity and predictability of the meaning of phraseological units with the component ruka were confirmed. Ključne riječi: dijalektna frazeologija, čakavski govori, frazemi, somatska sastavnica ruka

Sanja Zubčić. 2017. Neocirkumfleks u čakavskom narječju. Rijeka: Filozofski fakultet. 199 str.

This paper presents the results of field research on prepositions with the meaning 'of, from, out of' when preceding words in the genitive case and with the meaning '(together) with; by means of' when preceding words in the instrumental case in the local vernaculars of Crikvenica and Grizane. The article is imagined as a supplement to the basic inventory of prepositions in the Ekavian Cakavian dialect and to their described distribution (Milos 2016), in particular the coastal subdialect, as well as the beginning of a similar study of the local varieties of the Northern Cakavian Ikavian-Ekavian dialect. The local vernacular of Crikvenica shows innovation with the standard prepositions iz, s and sa and with their uses retain old Cakavian morphological extensions. The local vernacular of Grizane shows a conservative state with a preposition z but in its innovations the old Cakavian preposition zi is used (even in cases where it has not yet been recorded - such as with words in the instrumental).

U radu se prikazuju rezultati terenskoga istraživanja prijedloga koji pokrivaju značenje ‘s, od; iz’ te u tom značenju stoje uz riječi koje se sklanjaju u genitivu i značenje ‘(zajedno) s; pomoću’ te u tom značenju stoje uz riječi koje se sklanjaju u instrumentalu u mjesnim govorima Crikvenice i Grižana. Rad je zamišljen kao dopuna utvrđenomu temeljnom inventaru prijedloga z u ekavskom dijalektu čakavskoga narječja (Miloš 2016), posebice primorskoga podijalekta i opisanoj distribuciji prijedloga uz padeže u rečenici te kao začetak sličnoga istraživanja u teritorijalno bliskim govorima sjevernočakavskoga ikavsko-ekavskog dijalekta. Crikvenički govor pokazuje inovativnost u smjeru standardnojezičnih prijedloga iz, s i sa, a pri njihovoj uporabi zadržava stare čakavske morfološke nastavke. Griški govor pokazuje konzervativno stanje prijedloga z, a u svojim inovacijama pribjegava staromu čakavskom prijedlogu zi (i u slučajevima koji u literaturi još nisu zabilježeni – uz riječi u instrumentalu).

Putovima europske nematerijalne ba.tine u 21. stolje.u: sv. Martin, simbol dijeljenja / Sur les chemins europeens du patrimoine immateriel au XXIe siecle: saint Martin, symbole du partage Antonija Zaradija Ki. i Ines Saboti. (ur.)

This paper presents the results of research on morphological variables in the local vernacular of Senj which initially were believed to have been imported from Stokavian vernaculars. Later discussion of these variables showed that seemingly only Stokavian forms may also be the result of independent developments in the Cakavian system. Today, these variables are considered markers of the local vernacular of Senj.

The paper presents the results of research of declension of feminine nouns of the vernacular of Crikvenica. The alternative endings in the genitive singular and nominative, accusative plural are governed by the stem-final consonant: if it is a palatal consonant, the ending -e is used, and if it is a non-palatal consonant, the ending -i is used. The research was conducted by two methods. On the one hand is a method that belongs to traditional dialectological research (using targeted questionnaires), while on the other hand a method that belongs to sociolinguistic quantitative research based on the approach to the Labov's (and his sociolinguistic heritage) study of language changes and variability in language. The results of both studies yielded similar results: a) older informants mostly kept palatal and non palatal variant declension of feminine nouns in all three cases; b) predominance of palatal variant in all three cases is visible in all informants born in and after the 50's of 20'th century with sporadic, random appearances of non palatal variant.

Hrvatska je dijalektologija 20. st. opisana kao genetskolingvisticka disciplina; temelj je takvoga dijalektoloskoga istraživanja mjesni govor. Hrvatski su dijalektolozi, u težnji za sustavnim prikazom hrvatskih organskih idioma, vođeni razlikovnim jezicnim cinjenicama, usmjeravali svoje opise na nevarijabilne dijelove jezicnoga sustava orijentiravsi se tako na strukturalisticki pristup opisa mjesnoga govora kao homogenoga sustava. Odgovore na teorijske izazove na koje nailazi hrvatska dijalektologija 21. stoljeca možemo potražiti u metodama koje nam pružaju kvantitativna ili varijacijska sociolingvistika. Ono sto se u hrvatskoj dijalektologiji jos u potpunosti ne iskoristava jesu i mogucnosti koje u istraživanju svih jezicnih razina, ali i pristupu postojecih istraživanja i razmjeni podataka, može pružiti digitalna tehnologija.